Dokumenta KGB-a otkrila dugo čuvanu tajnu: Carsko zlato zakopano uz Transibirsku željeznicu

Priredio: Boris Đurić
Dokumenta KGB-a otkrila dugo čuvanu tajnu: Carsko zlato zakopano uz Transibirsku željeznicu

Moskva - Zlato vrijedno oko 30 miliona evra, koje je pripadalo posljednjem ruskom caru Nikolaju Drugom, skriveno je na tajnoj lokaciji uz Transibirsku željeznicu, na oko 3.500 kilometara udaljenosti od Moskve.

U pitanju je jedno od pet novih mogućih mjesta na kojima je skriveno bogatstvo Romanovih i koja se pominju u nedavno otkrivenim dokumentima tajne službe KGB-a.

Među dokumentima se nalazi i izjava bivšeg vojnika Karla Puroka, koji tvrdi da je u oktobru 1919. lično zakopao 26 sanduka sa zlatom na pet kilometara od transibirske stanice Tajga.

Zlato je bilo dio zlatnih rezervi Rusije koje su tokom Prvog svjetskog rata bile preseljene istočno od Moskve, u Kazanj. Nešto od rezervi je iskorišćeno za kupovinu naoružanja, dok je veći dio preuzeo antiboljševički komandant Aleksandar Kolčak za finansiranje borbe protiv Vladimira Iljiča Lenjina nakon revolucije 1917. godine. Ipak, velika količina zlata iz ostatka rezervi, procijenjena na 50 milijardi evra, nikada nije pronađena.

Purok je dio zlata sa kolčakovog voza zakopao na dubini od 2,5 metara u blizini Tajge da ga se Crvena armija ne bi dočepala. On je kasnije dva puta pokušao bez znanja vlasti da iskopa zlato, ali je zaboravio tačno mjesto gdje ga je zakopao. Nakon što je kasnije prijavio dešavanja sa zlatom predsjednik SSSR-a Josif Visarionovič Staljin je 1941. poslao svoje agente zajedno sa Purokom da pronađu sanduke, ali nisu imali uspjeha.

Slično je pokušao i Hitler, ali je i on bio neuspješan, tako da sanduci sa zlatom nikada nisu pronađeni. Dokumenta pominju i drugo mjesto, u okolini grada Tobolsk, na kojem su skrivene krune i tijare četiri careve kćerke i carice Aleksandre. Među njima se nalazi i dijamantski nakit neutvrđene vrijednosti, kao i dva izuzetna mača ukrašena dijamantima koja su pripadala caru Nikolaju Drugom i njegovom sinu, princu Alekseju. Princ je imao 13 godina kada su boljševici strijeljali cara i njegovu porodicu u Jekaterinburgu. Nešto od nakita je bilo sakriveno u odjeći careve porodice tako da je prilikom strijeljanja bilo dosta rikošeta.

Potraga za zlatnim rezervama, koje je Kolčak negdje prevezao vozom, nikada nije prestala.

Car Nikolaj Drugi ostao je upamćen po ekonomskom razvoju Rusije. U periodu njegove vladavine došlo je do porasta socijalno-političkih protivrječnosti i revolucionarnih pokreta koji su doveli do Ruske revolucije (1905) i Oktobarske revolucije (1917). U spoljnoj politici vodio je politiku ekspanzije na Daleki istok gdje je vodio rat sa Japanom. U Prvom svjetskom ratu priključio se bloku sila Antante. Odrekao se prestola u jeku Februarske revolucije (1917) i od tada se nalazio u kućnom pritvoru zajedno sa porodicom u Carskom dvorcu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana