Danas 103 godine od završetka Kolubarske bitke

Srna
Danas 103 godine od završetka Kolubarske bitke

Beograd - Danas se navršavaju 103 godine od završetka Kolubarske bitke, koja predstavlja najvažniji oružani sukob između Srbije i Austrougarske u Prvom svjetskom ratu.

Kolubarska bitka vođena je u novembru i decembru 1914. godine na frontu dužem od 200 kilometara, i to je najveći boj srpske vojske u Prvom svjetskom ratu, koji je postao izuzetna lekcija iz istorije, borbe, vjere i odlučnosti.


Iako je cijeli svijet očekivao kapitulaciju Srbije, Prva srpska armija kojom je komandovao general Živojin Mišić izvela je uspješnu kontraofanzivu protiv brojnije i bolje opremljene austrougarske vojske.

Značaj bitke ogleda se u tome što Austrougarska nije uspjela da uništi Srbiju, pa su zato Centralne sile morale da se bore na tri fronta.

Austrougarski komandant Oskar Poćorek, znajući da je srpska vojska vidno oslabljena i iscrpljena, odlučuje da preduzme novi napad i konačno uništi srpsku vojsku i osveti joj se za poraz nanesen na padinama Cera.

U srpskoj vojsci loše stanje, osim iscrpljene vojske i velikog broja ranjenika, otežavali su i česta dezerterstva vojnika koji su u panici pokušavali da zbrinu svoje najmilije koji su iz Podrinja bježali od austrougarskih zločina i nasilja.

Uoči same bitke srpska Vrhovna komanda odlučila je da ranjenog generala Petra Bojovića zamijeni Živojin Mišić, general porijeklom iz valjevskog kraja.

Jedino što je tih ratnih dana išlo na ruke srpskoj vojsci bili su loše vrijeme i težak teren, koji su usporavali napredovanje neprijatelja.

Bitka je počela 16. novembra, kada je srpska vojska uspjela da zadrži sve položaje i odbije nalet austrougarske armije, ali je morala da se povuče.

Živojin Mišić, uprkos tome što je situacija bila krajnje očajna, donosi odluku koja će se kasnije proučavati na svim vojnim akademijama širom svijeta.

Mišić odlučuje da odbije naređenje Komande, prema kojem treba da zadrži položaje kako ne bi ugrozio ostale dvije armije. On Prvu srpsku armiju povlači 20 kilometara u dubinu pozadine.

Vrhovnu komandu je veoma razljutio taj manevar Mišića, koji im je saopštio da je to jedini način da sačuva i oporavi srpske snage i da će Beograd, ako bude osvojen, ponovo osloboditi. Ako bude ostao na položajima koje mu je odredila Vrhovna komanda, poručio je, da će njegova vojska i on biti uništeni.

Srpske jedinice su zbog toga 30. novembra napustile Beograd, a Austrougari su trijumfalno ušli narednog dana u nebranjen grad, gdje je pobjednička parada održana 3. decembra.

Vojnici generala Živojina Mišića su se u međuvremenu odmorili, a stigla je i municija za topove. Na generalov prijedlog, dan austrougarske parade u Beogradu izabran je za početak napada, pa je 3. decembra Vrhovna komanda pokrenula opštu ofanzivu.

Mišićeva Prva armija napredovala je brže i poletnije od drugih, probijajući austrougarske linije odbrane. Srpski vojnici su neumoljivo išli naprijed i ušli u Beograd 15. decembra. Razbijena Poćorekova vojska pobjegla je preko Drine, Save i Dunava.

Srpska Vrhovna komanda je 16. decembra objavila: „Na teritoriji Srbije nema više nijednog neprijateljskog vojnika“.

General Živojin Mišić je zbog uspješnog vođenja operacije unaprijeđen u čin vojvode, dok je Oskar Poćorek smijenjen sa mjesta glavnokomandujućeg Balkanske vojske i javno osramoćen u Beču.

Pobjedom srpske vojske u Kolubarskoj bici Austrougarska nije uspjela da porazi Srbiju, pa su Centralne sile i tokom 1915. godine bile primorane da se bore na tri fronta - Zapadnom, Ruskom i Balkanskom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana