Če, mit koji traje pola vijeka
Santa Klara - "Pucaj, kukavice, ubićeš samo čovjeka!", bile su posljednje riječi koje je svom egzekutoru uputio slavni latinoamerički revolucionar Ernesto Če Gevara prije nego što je ubijen u bolivijskom selu La Igera 9. oktobra 1967. godine. Malo ko je mogao da nasluti da je to istina - ubijaju čovjeka, ali stvaraju mit koji traje pola vijeka.
Oko 70.000 ljudi napunilo je ulice ispred mauzoleja u Santa Klari, gdje se od 1997. čuvaju posmrtni ostaci Ernesta Gevare de la Serna, poznatijeg kao Če Gevara, ili samo kao Če. Među okupljenima bio je i njegov stari prijatelj, kubanski predsjednik Raul Kastro (86) koji je, obučen u generalsku uniformu, na nadgrobni spomenik Če Gevare položio bijelu ružu. Raul Kastro se zajedno sa Čeom borio u Kubanskoj revoluciji koju je predvodio njegov brat Fidel Kastro i koja je 1959. godine dovela do svrgavanja Fulgensija Batiste.
- Za mene, Če je još ovdje, njegov život, rad, primjer - rekao je 79-godišnji Luis Montegudo, koji se zajedno sa Gevarom borio u Kongu. Na Kubi školarci i dalje svoj dan započinju pozdravom u vidu podignute pesnice i uzvikom: "Pioniri komunizma, bićemo kao Če". Pola vijeka od smrti gerilskog vođe obilježava se i u Boliviji.
- Želimo da to bude trenutak jedinstva za bolivijski narod - rekao je zamjenik bolivijskog ministra za saradnju Alfredo Rada, napominjući da su se u odnosu na 1967. godinu, kada je tadašnji predsjednik Rene Barijentos, zakleti antikomunista, naložio da ranjeni Če bude ubijen, vremena promijenila.
- Da nije umro, Latinska Amerika bi sada bila slobodna, suverena, nezavisna i socijalistička, a to je ono što je on želio - rekao je Čeov brat Huan Martin Gevara koji živi u Argentini.
Če Gevara je 1952. i 1953. putovao širom Latinske Amerike i bio je šokiran ekonomskim razlikama regiona. Gevara, rođen u Rozariju u Argentini, uspio je da završi medicinu, a u Meksiku 1955. godine upoznao je Raula i Fidela Kastra i pridružio se gerilskoj borbi kubanskih revolucionara koja ih je dovela na vlast u Havani 1959. godine. Taj događaj mu je dramatično promijenio život.
Od svojih kubanskih drugova zadržaće nadimak Če, tipičan argentinski uzvik kojim se privlači pažnja sagovornika, pozdravlja se ili izražava iznenađenje.
Bolivijska vojska je u pratnji dvojice kubansko-američkih agenata CIA uhvatila 8. oktobra 1967. Čea sa manjom grupom izgladnjelih gerilaca. Ranjenog u borbama, odveli su ga u napuštenu školu u mjestu La Igera gdje je proveo posljednju noć. Sutradan je pogubljen.
Dok jedni danas u njemu vide duh za slobodom kakav se rijetko sreće, drugi ga smatraju okrutnim revolucionarom "željnim krvi" i zaslijepljenog komunizmom. U svakom slučaju, niko ne ostaje ravnodušan na njegovu ulogu u istoriji, a Če je i danas simbol revolucionarizma i socijalizma.
Govorio je...
"Revolucija nije jabuka da padne kad je zrela. Morate je natjerati da padne."
"Ako vas uznemirava nepravda, onda ste vi moji drugovi."
"Nije mi važno ako padnem sve dok neko drugi pokupi moj pištolj i nastavi da puca."
"Ja nisam oslobodilac. Oslobodioci ne postoje. To postoji tek kada ljudi oslobode sami sebe."
" Bolje je umrijeti stojeći, nego živjeti na koljenima"
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
