Bitka za Moskvu

Pantelija Matavulj
Bitka za Moskvu

Borodinska bitka, u francuskoj istoriji poznata i kao Bitka za Moskvu ili Bitka na rijeci Moskvi, odigrala se 7. septembra 1812. godine na Borodinskom polju, 124 kilometra zapadno od Moskve.

Vodila se između ruske vojske, pod komandom generala Mihaila Kutuzova i Velike armije Napoleona Bonaparte, tokom Napoleonove invazije na Rusiju, odnosno Otadžbinskog rata Rusije 1812.

Sa velikom pažnjom i preciznošću osmišljen je plan, tako da je u ljeto 1812. godine Napoleonova vojska prešla rijeku Dnjepar i ušla u Rusiju. U Velikoj Napoleonovoj armiji Francuzi su činili tek polovinu snaga, u njoj se govorilo na dvanaest jezika i borili su se mnogi stranci: Nijemci, Italijani, Poljaci, Hrvati, Španci, Portugalci, Holanđani, Belgijanci, Austrijanci, Švajcarci i Danci.

Kutuzov je postao komandant ruske vojske u 67. godini. Njegovo postavljanje za komandanta izazvalo je rast patriotizma u armiji i narodu. Iako se vjerovalo da će on uspjeti da zaustavi povlačenje, njegova taktika sastojala se u tome da protiv neprijatelja vodi manje bitke, da neprijatelja stalno drži u iščekivanju, te da izbjegava direktno sučeljavanje, s obzirom na to da je raspolagao sa svega 180.000 vojnika, naspram 600.000 francuskih.

Na glavnu bitku Napoleon je morao da čeka gotovo tri mjeseca. Ruska vojska se povlačila sporo, uz manje okršaje. Međutim, na insistiranje ruskog cara Aleksandra Prvog, koji je smatrao da Moskvu ne treba predati bez borbe i pošto je dobio neznatno pojačanje, Kutuzov se ipak odlučio za odbranu Moskve.

Kutuzov je pod svojom komandom za ovu bitku imao oko 150.000 ljudi. Vojska je raspolagala sa 624 poljska topa. Napoleon je komandovao sa oko 134.000 vojnika i imao je 587 poljskih topova. On je očekivao da će i uvom slučaju ponoviti trijumf iz Bitke kod Austerlica. Njegove jedinice su još uvijek čuvale zastave na kojima je zlatnim slovima izvezen poklič "Za Austerlic!".

Glavna bitka je počela 7. septembra 1812. godine, između pet i šest časova ujutro, paljbom artiljerije sa obje strane i gotovo istovremenim napadom francuske pješadije na selo Borodino i prema Semjenovskom potoku.

Po završetku bitke, koja je trajala od izlaska do zalaska sunca, ruske trupe na lijevom krilu i u centru povukle su se za 1-1,5 kilometara, a njihova sagrađena uporišta bila su potpuno uništena, pa je Napoleon naredio povlačenje i svojih trupa na početne položaje. Ruski gubici su se, prema različitim izvorima, kretali od 38.000 do 58.000 ljudi, dok se gubici na francuskoj strani procjenjuju na oko 30.000 ljudi. Bitka se smatra jednim od najvećih krvoprolića u vojnoj istoriji.

Za jedan dan ruska armija je nanijela teške gubitke francuskoj, ali je i sama, prema preliminarnoj procjeni, izgubila skoro polovinu vojnika redovne vojske. Saznavši da Napoleonu pristižu dvije pješadijske divizije Pinoa i Laborde i rezervni bataljoni, ukupne brojnosti do 40.000 vojnika, Kutuzov je nakon bitke odlučio da se povuče sa borodinske pozicije i iz Moskve. Shvatio je da njegov glavni zadatak nije odbrana Moskve, već uništavanje neprijateljske vojske.

Rezultat bitke je bio da Napoleon nije uspio da pobijedi Kutuzova, ali da ni Kutuzov nije uspio da odbrani Moskvu. Borodinska bitka nije donijela pobjednika, iako su i Napoleon i Kutuzov u ​​svojim zvaničnim izvještajima govorili o pobjedi. I pored povlačenja, usljed velikih gubitaka, ruska vojska je kasnije uspjela da se oporavi, a Moskva je za Napoleona postala klopka. U decembru iste godine, njegova Velika armija našla se van granica Rusije.

Čak i francuski imperator je kasnije, pošto je prognan na ostrvo Sveta Jelena, izjavio da je od 50 njegovih bitaka, u Borodinskoj bici "bilo ispoljeno najviše hrabrosti i postignut najmanji uspjeh. Francuzi su u njoj pokazali da su dostojni da pobijede, a Rusi da su zaslužili pravo da budu  nepobjedivi." Iako je poslije bitke prestonica bila predata neprijatelju, vremenom je u Francuskoj i Evropi preovladalo mišljenje da je upravo ova bitka bitno uticala na preokret i krajnji ishod rata - pobjedu Rusije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana