Banjaluka - Okupacija i oslobođenje (5): Prva banjalučka operacija

Mr V. Vukliš, Mr M. Todorović-Bilić, V. M. Stošić
Banjaluka - Okupacija i oslobođenje (5): Prva banjalučka operacija

Dramatični događaji za Banjaluku nastupili su na samom kraju 1943. godine.

U decembru te godine Vermaht je na praktično cjelokupnom okupiranom jugoslovenskom prostoru pokrenuo seriju vojnih operacija nazvanih "Zimske operacije" (Vrhovni štab NOVJ ih naziva Šestom neprijateljskom ofanzivom), kojima je težio da zada više istovremenih udaraca NOVJ-u i Vrhovnom štabu, koji se u to vrijeme nalazio u Jajcu. Da bi se podrila njemačka inicijativa, Vrhovni štab je 7. decembra izdao opštu naredbu o napadu na neprijateljske garnizone u uporištima iz kojih još nije pokrenut napad. Peti korpus NOVJ, osnovan 11. maja 1943. godine (preimenovan iz Drugog u Peti korpus 5. oktobra, pod komandom Slavka Rodića) i nadležan za područje Bosanske Krajine, nakon kraćih priprema je 31. decembra 1943. u 21 čas pokrenuo noćni upad u grad Banjaluku.

 

Ulične borbe u Banjaluci

 

Sa oko 12.000 ljudi krajiške brigade su, pomognute dijelovima Prvog proleterskog korpusa, izvršile simultane napade na samu Banjaluku i na neprijateljske posade na cestama za Gradišku i Prijedor. Partizani su prodrli u Gradišku, zauzeli su aerodrom u Zalužanima i samostan u Trapistima. U centar Banjaluke ušli su iz južnog i zapadnog pravca, gdje su se vodile ulične borbe sa ustaško-domobranskim trupama i sa dijelovima 15. brdskog korpusa Vermahta, koje su ukupno brojale oko 10.000 vojnika. Partizanske jedinice su se takođe sukobile sa četničkim trupama u prigradskim područjima pod njihovom kontrolom, gdje su njihove snage brojale blizu 2.000 ljudi. Pored čuvanja svojih prigradskih položaja, jedna grupa četnika učestvovala je u odbrani osovinskog uporišta u Vojnom logoru "Kulin ban" kod Pilane. Usljed čvrstog otpora posade u Banjaluci i mostobrana na Savi, iz pravca Okučana su u pomoć odbrani Banjaluke stigle motorizovane njemačke jedinice, koje su 2. januara 1944. potisnule trupe NOVJ iz grada. Brojčane procjene su neprecizne, ali se čini da su branioci imali oko 1.700 ljudi izbačenih iz stroja, dok su partizani imali dva puta manje. Komanda 15. brdskog korpusa Vermahta izvijestila je nadređenu komandu 2. oklopne armije o 1.160 civilnih žrtava, razaranju gradskog jezgra, požaru u više zgrada (izgorio je italijanski vicekonzulat) i uništenju telefonskih vodova. Isti izvještaj govori o "nestanku" 700 domobrana i o slabom držanju hrvatskih trupa.

Prva banjalučka operacija nije se smatrala neuspjehom, jer se radilo o najvećoj partizanskoj kontraofanzivi tokom "Zimskih operacija", pri čemu je došlo do rasterećenja položaja Trećeg korpusa u istočnoj Bosni. Takođe je u prepadu na Banjaluku oslobođeno oko 200 komunista iz "Crne kuće", koja je tom prilikom zapaljena.

 

Ilegalna mreža u gradu

 

U planiranju prve operacije od značaja su bili i podaci koje su banjalučki ilegalci dostavili na slobodnu teritoriju. Veza sa njom proradila je preko Ponira u drugoj polovini 1943. godine. Sa partizanima se tom prilikom iz grada povuklo i 50 komunista koji su prekinuli konspiraciju svojim direktnim učešćem u operaciji. Posljedica je nastala u vidu privremenog zatišja u radu ilegalnog aparata. Intenzivniji rad partijske organizacije u gradu obnovljen je na proljeće 1944. godine, kada je sa oslobođene teritorije u grad upućeno nekoliko aktivista vičnih konspirativnoj djelatnosti. U maju je osnovan novi MK. Aktiviran je i Antifašistički front žena (AFŽ) i Ujedinjeni savez antifašističke omladine (USAOJ), obnovljena je "partijska tehnika", formirana je kartoteka ustaša i njihovih saradnika i stvorene su snažne ćelije u domobranstvu, koje su obuhvatale i nekoliko oficira. Već u julu 1944. uspostavljena je šifrovana radio-veza sa Štabom Petog korpusa. Važno je naglasiti da su pripreme za novi napad Petog korpusa na Banjaluku bile zasnovane na obavještajnim podacima koje je Štab dobio od saradnika i članova gradske partijske organizacije.

Istoriju Banjaluke nakon prve ratne godine obilježila je posjeta Ante Pavelića u julu 1942. godine, prilikom obilaska više gradova nakon kozarske ofanzive i posjeta jerusalimskog muftije El Huseinija 2. aprila 1943. godine, a s ciljem regrutacije muslimana u redove 13. muslimanske SS "Handžar"' divizije.

Priredili: mr Vladan Vukliš,  arhivista; mr Marijana Todorović-Bilić, arhivista; Verica M. Stošić, arhivski savjetnik

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana