Banjaluka 22. aprila 1945. godine oslobođena od fašizma

Sanja Amidžić
Banjaluka 22. aprila 1945. godine oslobođena od fašizma

Banjaluka je u toku Narodnooslobodilačkog rata, od 1941. do 1945. godine, kao administrativni, ekonomski i politički centar sjeverozapadne Bosne imala veliki vojno-politički značaj za Nijemce i ustaše.

Poslije okupacije i uspostavljanja Nezavisne Države Hrvatske, aprila 1941. godine, ušla je u njen sastav i postala centar Župe Sana i Luka. U toku rata grad se dva puta nalazio u centru teških borbi između partizana i okupatora - prvi put krajem decembra 1943. i početkom januara 1944. (Prva banjalučka operacija) i drugi put od 18. do 28. septembra 1944. (Druga banjalučka operacija). Grad su konačno oslobodile jedinice Desete krajiške divizije 22. aprila 1945. godine.

Banjaluku je bombardovala njemačka avijacija 9. aprila 1941. godine, a ubrzo potom je i okupirana. Bila je utvrđena po sistemu spoljašnje i unutrašnje odbrane, sa minskim i žičanim preprekama. Posebno je organizovana unutrašnja odbrana grada u kome su mnoge čvrste zgrade krajem 1943. godine bile pretvorene u snažne tačke otpora. Čvor okupatorske odbrane Banjaluke predstavljale su citadela i tvrđava Kastel. Kao centar Župe Sana i Luka, Banjaluka je bila jedan od najjačih okupatorskih garnizona u Bosanskoj Krajini i polazna baza za operacije protiv jedinica Narodnooslobodilačke vojske i Partizanskih odreda Jugoslavije u Bosanskoj Krajini i srednjoj Bosni.

Odmah po okupaciji Banjaluke i njenom uključivanju u NDH 1941. godine uslijedio je organizovani i planski progon Srba, Jevreja, Roma i antifašista u Banjaluci. Mnogi Srbi i Jevreji upućivani su u koncentracioni logor Jasenovac.

Jedan od najvećih fašističkih zločina u toku rata na području Banjaluke odigrao se 7. februara 1942. godine u naseljima Drakulić, Šargovac, Motike i u rudniku Rakovac. Tada su pripadnici “Poglavnikovog tjelesnog zdruga” (Garda Ante Pavelića) i Osme ustaške bojne ubili oko 2.300 Srba, većinom staraca, žena i djece, jer su vojno sposobni muškarci uglavnom bili u zarobljeništvu.

Na Šehitlucima, današnjem Banj brdu, 8. juna 1941. održano je Oblasno savjetovanje OK Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) za Bosansku Krajinu, na kome su, prema zaključcima Majskog savjetovanja Centralnog komiteta KPJ, određeni članovi Oblasnog vojnog rukovodstva i razmotrene mjere za pripremu ustanka.

U julu 1941. godine održan je i sastanak Oblasnog vojnog rukovodstva u vezi sa direktivom CK KPJ o otpočinjanju ustanka i zaključcima Pokrajinskog komiteta KPJ za BiH o otpočinjanju oružanih akcija. U toku priprema članovi Oblasnog komiteta KPJ za Bosansku Krajinu napustili su grad, a na terenu se našao i veći broj banjalučkih komunista, skojevaca i simpatizera, pa je 31. avgusta formiran prvi partizanski odred. Sredinom avgusta 1941. godine formiran je i Oblasni vojni štab za Bosansku Krajinu. U maju 1943. godine formiran je Banjalučki partizanski odred, koji je djelovao oko Banjaluke. Ovaj odred je borcima popunjavao srednjobosanske partizanske jedinice.

U novembru 1943. godine u selu Vrbanjci formiran je Okružni narodnooslobodilački odbor za Banjaluku. U širem području grada dejstvovale su mnoge partizanske jedinice - Četvrta krajiška, Deseta krajiška udarna, Jedanaesta krajiška udarna, 39. krajiška i 53. srednjobosanska divizija. Krajem 1943. i početkom 1944. godine Banjaluka je bila poprište velikog sukoba jedinica NOVJ i okupatora, poznatog pod nazivom Prva banjalučka operacija. Septembra 1944. godine odigrala se i Druga banjalučka operacija.

Konačno oslobođenje grada izvele su jedinice Desete krajiške udarne divizije, 22. aprila 1945. godine, pošto su se okupatorske fašističke snage uglavnom povukle u pravcu Bosanske Gradiške.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana