Svetozar Stiv Pejović: Slobodno tržište jedini lijek za krizu

- Po mom mišljenju, to što se dešava danas u svetu nije kriza - krize dođu i prođu - nego stagnacija koja je rezultat sve većeg mešanja političara u ekonomski život - naglašava Pejović.

Smatra da je za zemlje  poput Grčke, Španije i Portugalije najbolje rješenje "da ih ostavite da sami reše svoje probleme".

- Što više pomoći dobiju danas, veća je verovatnost da će imati iste probleme posle nekoliko godina - istakao je Pejović.

Dodaje da je zemljama Zapadnog Balkana neophodan privatni kapital.

- Da biste ga privukli, treba Vam pravna država, sudije koje su nezavisne od vlasti, efikasna zaštita privatne svojine, sloboda ugovaranja... Nije dovoljno doneti zakon o privatnoj svojini; potrebno je da se taj zakon efikasno primenjuje. Lakše je napisati recept, a mnogo teže nagovoriti bolesnika da upotrebi lekove kako treba - istakao je Pejović.

* GLAS: Kada bismo mogli da očekujemo kraj svjetske ekonomske krize? Kada ćemo moći da kažemo da je kriza definitivno završena?

PEJOVIĆ: Verovatno nikad, ako današnju ekonomsku situaciju nazivate krizom. Po mom mišljenju, to što se dešava danas nije kriza - krize dođu i prođu - nego stagnacija koja je rezultat sve većeg mešanja političara u ekonomski život. To mešanje države je ili kroz direktan prenos sredstava za proizvodnju iz privatnog u državni sektor ili kroz regulisanje ekonomske aktivnosti u privatnom sektoru. U oba slučaja, slobodno tržište je gubitnik. Nije potrebno biti nobelovac da bi se shvatilo da vlasnici sredstava (ljudi koji nose rizik svojih odluka) imaju mnogo veći podstrek da upotrebe svoja sredstva  efikasno i u skladu sa preferencijama potrošača nego političari koji ne snose rizik svojih odluka (snose ih poreznici). Najveći podstrek koji političari imaju je da sprovode politiku koja im garantuje reizbor. Prema tome, sve veća uloga države u ekonomskom životu ne stvara krizu već permanentnu stagnaciju iz koje postoji samo jedan izlaz: povratak slobodnom tržištu.

* GLAS: Rekli ste da su recesije potpuno normalna i prirodna pojava u kapitalizmu i da ih je najbolje ostaviti na miru?

PEJOVIĆ: Karakteristika svih vrsta socijalizma koje znamo iz istorije je da su neslavno propali. Kapitalizam ima krize koje, kada se god dogode, daju povod levici da proglasi da je kapitalizam na samrti. To se događa svakih desetak godina još od Boljševičke revolucije početkom prošlog veka, tako da kapitalizam ima najduži samrtni ropac u istoriji čovečanstva. Levica ignoriše činjenicu da samo kapitalističke zemlje imaju dugoročnu krivulju ekonomskog rasta. Velika je onda greška dozvoliti političarima da se mešaju u prirodne tokove ekonomskog života. Ako velika uloga države u ekonomskom životu garantuje ekonomski razvoj onda je Kina pod vođstvom Maoa trebalo da bude raj na zemlji, a tržišne ekonomije Hongkonga i Tajvana primeri siromaštva. Ukratko, u poređenju sa stagnacijom u socijalističkim zemljama kapitalizam sa svim svojim problemima, uključujući recesije, ima neuporedivu prednost za prosječnog čoveka. Jednosmjerno kretanje ljudi iz socijalističkih u kapitalističke zemlje to potvrđuje.

* GLAS: Gdje su još napravljene greške koje su dodatno produbile i produžile krizu?

PEJOVIĆ: Ozbiljan  posmatrač ekonomske politike mora da se pita: ako državna intervencija može da zaustavi recesiju i podigne stopu rasta, zašto čekati recesije da bi se ostvarili blagodeti državne intervencije. Nažalost, svi indeksi ekonomskog standarda pokazuju - nedvosmisleno - da zemlje koje imaju manje državne intervencije imaju veće bogatstvo po stanovniku.

* GLAS: Bijela kuća i Kongres pokušavaju da nađu izlaz za takozvanu fiskalnu liticu, odnosno automatska povećanja poreza i smanjenja budžetske potrošnje koji će stupiti na snagu 1. januara ako se nešto ne promijeni, i koji bi mogli SAD da uvuku u novu recesiju. Obamin su prijedlog veći porezi za najbogatije Amerikance kao način smanjenja deficita?

PEJOVIĆ: Smatram da Obama nije zainteresovan za rešavanje krize. Njemu je kriza izgovor za socijalističku, ili, da budem blaži, socijaldemokratsku preraspodelu bogatstva. U tržišnoj ekonomiji kao sto je naša, bogatstvo je nagrada za društveno korisnu delatnost. Oni koji zadovolje kupce postaju bogati dok oni čije proizvode potrošač odbije da kupi bankrotiraju. Obamina politika da uzme novac od onih koji proizvode ono što narod kupuje i da ga onima koji su manje efikasni, ima podršku sindikata, političke levice i ljudi kojima država daje ono što su drugi proizveli. Rezultat je manje preduzetništva, manje investicija, veća nezaposlenost i ekonomska stagnacija.  

* GLAS: Prije nekoliko godina izjavili ste da pomoć iz inostranstva koja ide državi nema načina da bude efikasno potrošena i da bi to bilo čudo kao drugo rođenje Hrista. Da li se to desilo i zemljama bivše Jugoslavije?

PEJOVIĆ: Vi znate bolje kako se pomoć trošila u bivšoj Jugoslaviji i kako se troši danas u novim državama. Kada pomoć iz inostranstva ide državi, političari odlučuju kako se taj novac troši. A oni imaju podstrek da troše novac na namene koje povećavaju njihovu popularnost i na privatne račune u stranim bankama.

* GLAS: Kako riješiti pitanje zemalja poput Grčke, Španije, Portugalije…?

PEJOVIĆ: Najbolje rešenje za njihovu budućnost je da ih ostavite da sami reše svoje probleme. Što više pomoći dobiju danas, veća je verovatnost da će imati iste problem posle nekoliko godina.

* GLAS:  Zašto smatrate da se treba čuvati zajmova Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda?

PEJOVIĆ: Oni imaju jedan model, koji po mom mišljenju nije dobar, i koji primenjuju na sve zemlje kao da ekonomske i kulturne razlike nemaju posledice. Mislim da su ljudi koji rade za obe organizacije arogantni jer imaju moć da odluče da li da pomognu ili odmognu.

* GLAS: Kakve će sve posljedice kriza da ostavi po EU? Kolike bi probleme izazvalo istupanje članica iz evrozone?

PEJOVIĆ: Odgovor na prvo pitanje: to ni Bog ne zna. Odgovor na drugo pitanje: mnogo manje nego problemi koje će da imaju ako ostanu u EU.

* GLAS: Mnogi ekonomisti, ali i politički lideri, imaju primjedbe na agencije za kreditni rejting?

PEJOVIĆ: To je dvosmerna ulica. Agencije za kreditni rejting imaju primedbe na rad političara. Odgovor na Vaše pitanje je: da nisu bile korisne one ne bi opstale na slobodnom tržištu. Ja verujem da se njihova korisnost smanjuje i da je zato njihova budućnost neizvesna.

* GLAS: Mislite li da je kriza pokazala da doba američke i evropske privredne dominacije svijetom polako prestaje?

PEJOVIĆ: Da, ali ne zbog današnje krize. Amerika i Evropa su dominirale svetom uprkos krizama kojih je bilo dosta u zadnjih 200 godina. Amerika i Evropa gube svoju ekonomsku moć zbog pro-socijalističke politike koja restrikcijama usmerenim na slobodno tržište stvara permanentnu stagnaciju na oba kontinenta.

* GLAS: Više puta ste ponovili da je zemljama Zapadnog Balkana potreban privatni kapital? Kako ga privući?

PEJOVIĆ: Treba vam pravna država, sudije koje su nezavisne od vlasti, efikasna zaštita privatne svojine, sloboda ugovaranja... Iskustvo Istočne Evrope pokazalo je da nije dovoljno doneti zakon o privatnoj svojini; potrebno je da se taj zakon efikasno primenjuje. Lakše je napisati recept, a mnogo teže nagovoriti bolesnika da upotrebi lekove kako treba.

Biografija

Američki ekonomista Svetozar Stiv Pejović diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu 1955, a doktorat iz ekonomije odbranio je na Univerzitetu  u Džordžtaunu u SAD 1963. godine. Beogradski univerzitet dodijelio mu je 2005. godine titulu počasnog doktora.

Ušao je u američku ediciju "Ko je ko u ekonomiji" koja obuhvata 1.000 naučnika. Svrstan je u sto vodećih svjetskih ekonomista na rang-listi prestižne američke fondacije "Heritage".

Njegova najpoznatija djela za temu imaju vlasnička prava kao i kreiranje institucionalno-pravnog ambijenta za uspješan ekonomski razvoj države.

Pejović je autor osam knjiga i pet monografija, koje su prevedene na mnoge svjetske jezike.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.