Milorad Simić: Srpski jezik moramo da zaštitimo

Sandra Kljajić
Milorad Simić: Srpski jezik moramo da zaštitimo

Programi iz paketa RAS, sa pravopisom, sa tri srpska rječnika i drugim uslužnim alatima, koji su na internetu besplatno dostupni svim Srbima u svijetu, uvode srpski narod u pismenost trećeg milenijuma, stvaraju neophodni uslov za normiranje srpskoga jezika i njegovu zaštitu od rasparčavanja, kvarenja i naknadnog "podešavanja" prema stranim jezicima i predstavljaju prvi korak u okupljanju rasijanog srpskoga naroda.

Kaže to u intervjuu za "Glas Srpske" Milorad Simić, urednik Rečnika Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), autor jezičkih algoritama u paketu RAS i darodavac kapitalnih programa za srpski jezik. Gotovo da nema korisnika računara u Srbiji koji se na bilo kakav način bavi obradom teksta a da nije čuo za RAS, koji je od prije nekoliko mjeseci obogaćen novim opcijama i praćen novim programima.

Ovaj programski paket za obradu srpskog teksta na računaru danas koriste skoro sve grafičko-izdavačke kuće, brojne nacionalne institucije, fakulteti, instituti….

Program je Simić stvorio bez iskustva i bez novca.

- Nošen sam bio željom da se ogledam u novom poslu. Danas je opšti zaključak da RAS nema zamjene, ili kako kažu korisnici: RAS je zakon – ističe Simić.

*GLAS: Kako se desilo da zaplovite u informatičke vode?

SIMIĆ: Poslije raspada avnojevske Jugoslavije i srpsko-hrvatske jezičke zajednice srpski književni jezik i srpski narod našli su se na raskršću bez putokaza. Dok su se pod okriljem svjetskih sila na srpskim nacionalnim teritorijama stvarale druge države i od srpskog jezika drugi jezici, srpska država i srpski lingvisti u jezičkoj politici i praksi djelovali su zbunjeno, nespremno i zatečeno. Sa druge strane, upotreba računara u izdavaštvu i komunikacija preko interneta bez potrebnih softverskih pomagala za obradu teksta prijetili su da ugroze i rastoče postojeću pravopisnu i jezičku normu. Zato sam predložio da se u Institutu za srpski jezik kao projekat pokrene izrada programa za srpski jezik i digitalizacija Rečnika SANU. Dijelom zbog uobičajene srpske sumnjičavosti kad su "novotarije" u pitanju, dijelom zbog sumnje u uspjeh u poslu u kome niko nije imao iskustva – ta ideja nije prošla.

*GLAS: Kako je nastao RAS?

SIMIĆ: Svjestan važnosti pomenute ideje, riješio sam, kako kaže Vuk Karadžić, da "tumarnem glavom kroz trnje".  Bez iskustva, bez novca, nošen željom da se ogledam u novom poslu, postavio sam i za pet godina ostvario svoj radni cilj – RAS, programski paket za profesionalnu pripremu teksta za štampu i obradu dokumentacije, koji danas koriste skoro sve grafičko-izdavačke kuće, brojne nacionalne institucije (Srpska pravoslavna crkva, SANU, Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske, Matica srpska, Vukova zadužbina), fakulteti, instituti (Institut za srpski jezik SANU na svim računarima), firme i privatnici, a kupila ga je i država Srbija za republičke organe, organizacije i lokalnu samoupravu (za  Vord 2003).  Opšti je zaključak da RAS nema zamjene, ili kako kažu korisnici: "RAS je zakon" (u obradi teksta).

*GLAS: Ovaj ste paket obogatili i pravopisnim rječnikom?

SIMIĆ: Uviđajući praktičnu potrebu za takvim rječnikom, uradio sam sa saradnicima Pravopisni rečnik srpskoga jezika, koji za polazište ima Rečnik SANU i Rečnik Matice srpske i pravopise iz 1960, 1993. i 2010. godine. Rečnik sa 123.000 pravopisno obrađenih i akcentovanih riječi daje jasna i nedvosmislena rješenja, koja su po potrebi obrazložena, a ponegdje su data uporedna rješenja iz rječnika i drugih pravopisa. Ovo je naš pokušaj da vratimo logiku u srpski pravopis i da spriječimo naknadno "podešavanje" srpskog pravopisa prema stranim jezicima.

*GLAS: Jednom ste prilikom rekli: "Rečnici su temelj jezika, kao što je jezik temelj naroda"?

SIMIĆ: Upravo tako. Stoga smo rukovodeći se željom da srpskoj kulturnoj javnosti damo kompletan paket za srpski jezik odlučili da digitalizujemo tri važna srpska rječnika. Rečnik srpskoga jezika (raniji naziv Srpski elektronski rečnik), sa 307.000 odrednica i korpusom od 11 miliona pretraživih oblika riječi, predstavlja digitalnu verziju 18 tomova Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika, koji izdaje SANU u Beogradu, i tri posljednja toma Rečnika koji je izdala Matica srpska. To je književni rječnik, rječnik stranih i manje poznatih riječi, rječnik sinonima, rječnik 97 naučnih terminologija. Takve rječnike imaju samo najveći i najkulturniji narodi na svijetu. U njemu je neprocjenjivo leksičko, jezičko i kulturno blago srpskoga naroda i drugih naroda koji sa Srbima dijele isti jezik. Dakle, ovaj rječnik mogu koristiti i Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci. Srpski rječnik Vuka Stefanovića Karadžića predstavlja digitalizovanu verziju četvrtog državnog izdanja, u kome je sakupljeno leksičko blago srpskoga naroda. To je ne samo kamen temeljac srpskoga književnog jezika nego etnografska, geografska i istorijska čitanka i prvi enciklopedijski leksikon o srpskom narodu. Rječnik iz književnih starina srpskih Đure Daničića ima oko 16.000 riječi, sa najbogatijom zbirkom imena, prezimena, imena mjesta i termina iz društveno-pravnog života. Ovaj rječnik spušta vertikalu srpskog jezika do 12. vijeka.

*GLAS: U čemu se ogleda značaj Vašeg softvera?

SIMIĆ: Programi iz paketa RAS, sa pravopisom, sa tri srpska rečnika i drugim uslužnim alatima, koji su na internetu besplatno dostupni svim Srbima u svijetu,  uvode srpski narod u pismenost trećeg milenijuma, stvaraju neophodni uslov za normiranje srpskoga jezika i njegovu zaštitu od rasparčavanja, kvarenja i naknadnog "podešavanja" prema stranim jezicima i predstavljaju prvi korak u okupljanju rasijanog srpskoga naroda.

*GLAS: Koje ste programe postavili na sajtu www.srpskijezik.com?

SIMIĆ: Da bi naš rad dobio pun smisao i da bismo normirali i zaštitili srpski jezik, uz pomoć firmi Srbosoft i COMING – Computer Engineering, na adresi www.srpskijezik.com, otvorili smo besplatni javni servis – portal srpskoga jezika – dostupan sa svih operativnih sistema i svih uređaja koji imaju pristup internetu. Dakle, na jednom mjestu programi za srpski jezik za sve Srbe i strance koji uče srpski. Na toj adresi trenutno se nalaze korektor i konvertor iz paketa RAS, Pravopisni rečnik, Rečnik srpskog jezika i promotivno Enciklopedijski latinsko-srpski medicinski rečnik, a namjeravamo da radi zaokruženja srpskog jezičkog paketa na sajtu postavimo program za podjelu riječi na slogove, Vukov, Daničićev, staroslovenski i crkvenoslovenski rječnik, kao i program za ekavizaciju/ijekavizaciju teksta i programe za transkripciju stranih imena.

*GLAS: Kako srpski jezik stoji sa digitalizacijom u odnosu na druge jezike?

SIMIĆ: Nažalost, u ovoj oblasti izostala je podrška nacionalnih ustanova i države. Softver koji je urađen ne može da uđe masovno ni u državne ustanove, ni u školski sistem, ni u firme. Čak i vijest o ovom sajtu teško dopire do televizijskih medija.  Oni koji planiraju i raspodjeljuju budžetska sredstva nisu odmakli dalje od hardvera. Zbog nebrige i loše politike razjedinjenih srpskih država srpski jezik je izgubio tle u inostranstvu, a zbog odsustva obavezujućih jezičkih standarda i programa pri obradi teksta dolazi do neviđene erozije srpskoga jezika. Pogledajte samo jezik kojim Srbi pišu na društvenim mrežama i pogledajte, na drugoj strani, kako izgledaju jezički portali država u svijetu i okruženju! Pitamo se da li će i srpski jezik ući u Evropu na štakama kao srpska privreda ili će kad već uđe, njegovo mjesto biti zauzeto?

*GLAS: Šta da se radi?

SIMIĆ: Sa saradnicima sam uradio sve što se moglo i to što je urađeno za 20 godina stavio sam na besplatno korišćenje kulturnoj javnosti. Na potezu su srpske države u kojima je srpski službeni jezik. One su dužne da standardizuju postojeći srpski jezički paket ili da u kratkom roku finansiraju izradu drugog, da zabrane prodaju računara bez jezičkog paketa i da televizijske kuće obavežu da ponovo uvedu emisije posvećene srpskome jeziku. Da bi opstao i da bi se dalje razvijao srpski jezički portal na internetu, namjeravamo da od prodatog softvera i priloga korisnika sajta osnujemo fondaciju Milodar za srpski jezik, koja će podsticati proučavanje i dalju digitalizaciju srpskoga jezika. U tom cilju obratićemo se srpskome narodu, srpskoj crkvi i srpskim državama, s uvjerenjem da će 12 miliona Srba imati snage da dovrše saborni hram srpskoga jezika.

Biografija

Milorad Simić rođen je 1946. godine u Obadima kod Srebrenice. Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu završio je 1972, a  magistrirao 1975. godine. Od 1972. do 2010. godine radio je u Institutu za srpski jezik SANU.

Bavi se leksikografijom, dijalektologijom, pravopisnom problematikom i primjenom računara u lingvistici.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana