Žrtvama torture mjesečna naknada

To zakonsko rješenje biće upućeno u javnu raspravu, a nakon toga i na usvajanje u Narodnu skupštinu RS.

Načelnik Odjeljenja za normativno-pravne poslove u resoru za boračko-invalidsku zaštitu Rada Kela rekla je da je najznačajnije pravo koje je definisano ovim zakonom mjesečno novčano primanje.

- Pravo na naknadu mogu da ostvare najteže kategorije žrtava ratne torture, a to su žrtve seksualnog nasilja i one su razvrstane u tri grupacije. Tako će žrtve koje su pretrpjele seksualno nasilje za vrijeme zarobljeništva primati naknadu od 170, a ostale 127 maraka. U najtežu kategoriju spadaju žene koje su ostale trudne kao posljedica seksualnog nasilja i one kod kojih je prisilno izazvan pobačaj. U ovu grupu ubrajamo i žene koje su rodile dijete zbog prisilne trudnoće i maloljetne žrtve seksualnog nasilja. Svi oni imaće primanje od 298 KM - rekla je Kela i dodala da bi prema prvim procjenama pravo na naknadu moglo imati oko 600 žrtava.

Zakonom su obuhvaćeni i oni građani koji su bili u logorima, a koji će moći da ostvare određeni status i prava.

- Oni će moći ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje, banjsku rehabilitaciju i podsticaje za zapošljavanje i samozapošljavanje. Takođe, biće im pružena posebna psihološka podrška i besplatna pravna pomoć - kazala je Kela, koja je učestvovala u izradi zakona.

Nacrt zakona o zaštiti žrtava ratne torture ne sadrži diskriminatorske odredbe ni po kojem osnovu.

- Glavni uslov za podnošenje zahtjeva i priznavanje statusa i prava jeste da žrtve imaju prebivalište na teritoriji RS u posljednje tri godine. Zakonom je definisano da su žrtve ratne torture lica koja su u vrijeme oružanih sukoba bila na teritoriji bivše Jugoslavije od 17. avgusta 1990. do 19. juna 1996. godine i pri tome bila izložena nekom od oblika torture - istakla je Kela.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Milenko Savanović je rekao da su usvojenim zakonskim rješenjem definisani status i prava ljudi koji su bili žrtve torture u Odbrambeno-otadžbinskom ratu.

- To su ljudi koji su pretrpjeli maltretiranja u logorima ili izvan njih, a nisu bili obuhvaćeni Zakonom o civilnim žrtvama rata. Ovo zakonsko rješenje najvjerovatnije će ići u javnu raspravu, a nakon toga i Narodnu skupštinu na usvajanje - kazao je Savanović i dodao da očekuje da će primjena ovog zakona početi iduće godine.

U zakonu je navedeno i da će za njegovo sprovođenje biti potrebno 1,75 miliona maraka godišnje, a Savanović je naveo da je taj iznos planiran u budžetu RS za 2018. godinu.

Predsjednica Udruženja žrtava rata iz RS Božica Živković-Rajilić navela je da su godinama insistirali na donošenju ovakvog zakonskog rješenja.

- Čak sam u jednom trenutku i sumnjala da će biti donesen ovaj zakon. Vlada je ipak ispoštovala obećano. Nijedna vlast nije posvetila toliko pažnje ženama žrtvama rata kao što je ova - rekla je Živković-Rajilić i dodala da su mnoge žrtve seksualnog nasilja preminule.

Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Nedeljko Mitrović kazao je da je značajno što je Vlada utvrdila Nacrt zakona.

- Ovo je moralni i humani čin kojim će konačno biti definisana prava žrtava iz proteklog rata - rekao je Mitrović.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH planiralo je da do kraja godine bude donesen zakon o pravima žrtava torture na nivou BiH, ali su predstavnici institucija i članovi porodica žrtava iz Srpske upozoravali da je to novi slučaj otimanja nadležnosti entiteta i da se iza tog zakona krije pokušaj novog finansijskog udara na RS.

Dokazivanje statusa

Rada Kela je rekla da je za ostvarivanje prava iz Nacrta zakona o zaštiti žrtava ratne torture potrebno dostaviti uvjerenje koje izdaje Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.

- Za dokazivanje činjenica da je neko preživio torturu mogu se koristiti i dokazi kojima raspolažu drugi republički organi, institucije i službe - kazala je Kela.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.