Zoran Tegeltija za Glas Srpske: Spreman udar na rad na crno i nezaposlenost

Rekao je to u intervjuu "Glasu Srpske" ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija ističući da je neophodan i efikasniji rad svih kontrolnih organa.

* GLAS: Odbor za reformu privrednog sistema pripremio je set zakona, a kao najvažnija mjera najavljeno je smanjenje doprinosa na rad. Kakve konkretne efekte očekujete od tih mjera, prije svega, kada su u pitanju privredni rast i zapošljavanje?

TEGELTIJA: Potrebno je rasteretiti privredu i predložićemo da dođe do smanjenja zbirne stope opterećenja rada sa 33 na 31,6 odsto. Kao rezultat toga prvenstveno očekujemo da poslodavci prijave ljude koji rade na crno i da i za njih plaćaju obaveze, ali i da budu stvoreni uslovi za zapošljavanje. Novo zapošljavanje treba za rezultat da ima privredni rast.

* GLAS: Zbog smanjenja doprinosa javni fondovi će ostati bez 72 miliona KM. Kako će to biti nadomješteno?

TEGELTIJA: Svjesni smo da će doći do gubitka prihoda i znamo da se to mora nadomjestiti iz drugih izvora. Opredijeljeni smo za to da vanbuyetski fondovi moraju imati isti iznos novca kao i do sada. Smatramo da će, kao i u većini zemalja Evrope, u trenutku smanjenja opterećenja rada doći do povećanja opterećenja u dijelu potrošnje. Predložićemo povećanje poreza na potrošnju i najveći dio gubitka po osnovu doprinosa mora da se nadoknadi iz tog izvora, dok će dio prihoda biti ostvaren iz borbe protiv sive ekonomije, proširenja obuhvata onih koji plaćaju porez i privrednog rasta.

* GLAS: Najviše će izgubiti Fond zdravstvenog osiguranja - 43,3 miliona KM. Smatrate li da će na nivou BiH proći izmjene Zakona o akcizama kojim bi dio prihoda od akciza za duvan i alkohol išao u zdravstvo? Koliko bi novca bilo obezbijeđeno iz tog izvora?

TEGELTIJA: Određene mjere moramo zajedno da donesemo i siguran sam da ćemo dobiti podršku za ovaj prijedlog o akcizama. Mi ne planiramo da iz akciza pokrijemo gubitak prihoda Fonda zdravstva, već da obezbijedimo dodatna sredstva za troškove liječenja izazvane konzumiranjem duvana i alkohola, koji su previsoki. Od toga koliko ćemo korigovati akcize zavisi i koliko će biti sredstava, ali mislimo da se malim korekcijama Fondu može obezbijediti između 35 i 40 miliona KM.

* GLAS: Privredi će po osnovu smanjenja doprinosa godišnje ostati 53 miliona KM. Koliko to, pored smanjenja rada na crno, može uticati na poboljšanje njene likvidnosti i povećanje proizvodnje?

TEGELTIJA: Krajem 2013. smo uveli neoporezivi dio plate od 200 KM, na osnovu čega je privredi ostalo oko 80 miliona KM. Na osnovu smanjenja doprinosa dobiće dodatnih 53 miliona, što znači da će im u odnosu na 2013. godinu ostati više od 130 miliona KM. Vlada neće određivati kako će privreda trošiti svoj novac, ali očekujemo da će oni koji žele da rade novac trošiti, prije svega, na tehnološko unapređenje proizvodnje kako bi obezbijedili konkurentnost, povećali proizvodnju, a time i broj zaposlenih.

* GLAS: Zbog čega ste se odlučili za uvođenje jedinstvene stope poreza na nepokretnosti i da li će po tom osnovu biti smanjeni nameti privredi koja je nezadovoljna dosadašnjom stopom poreza?

TEGELTIJA: S obzirom na to da je porez na nepokretnosti izvorni prihod lokalnih zajednica, one su same odlučivale o visini opterećenja za svoje građane i privredne subjekte. Svjedoci smo da se u pojedinim opštinama svake godine mijenjaju stope poreza i da se privredni subjekti različito oporezuju. Predložićemo da bude jedinstvena stopa na nepokretnosti od 0,25 odsto kako bi se izbjegle sve slabosti čestih promjena, te da se nižom stopom od 0,20 oporezuju objekti koji se koriste za proizvodnju. Ovim bi lokalne zajednice imale veće prihode, ali nećemo insistirati ni na čemu i ne znamo da li će se one usaglasiti oko niže stope. I dalje smo otvoreni za razgovore sa opštinama i gradovima. Pokušaćemo ovim zakonom da riješimo i odnos Poreske uprave i jedinica lokalne samouprave sa Republičkom upravom za geodetske i imovinsko-pravne poslove u vezi sa dokazivanjem vlasništva nad stvarnom imovinom. Potrebno je da znamo ko od privrednih subjekata nije prijavio imovinu.

* GLAS: Sve češće se pominje reorganizacija Poreske uprave i Inspektorata RS. Šta je planirano?

TEGELTIJA: Postoji grupa koja se bavi unapređenjem kontrole rada i analizira sve što utiče na rad svih kontrolnih organa. Biće određene mjere koje treba preduzeti u sprečavanju sive ekonomije, kao i mjere kako se u nekim oblastima vrši kontrola i šta je potrebno uraditi da bi se to unaprijedilo. Polovinom marta ta radna grupa će predložiti Vladi program sprečavanja sive ekonomije unutar koga će biti sve mjere koje se tiču i rada Poreske uprave i inspekcijskih organa. Ne znam da li će predložiti organizacione promjene.

* GLAS: Smatrate li da kontrolne službe treba da budu efikasnije?

TEGELTIJA: Efikasniji rad svih kontrolnih organa je neophodan i u njihov rad smo uključili i MUP. Postoji nedovoljna saradnja između pojedinih organa. Imamo situaciju da sve inspekcije kontrolišu pojedine privredne subjekte, dok pojedine praktično niko ne kontroliše. Program sprečavanja sive ekonomije treba upravo da definiše kako da obezbijedimo da svi privredni subjekti budu kontrolisani u potrebnoj mjeri i od svih nadležnih organa. Posebna mjera će biti posvećena kontroli rada na crno i kontroli neregistrovanih privrednih subjekata jer inspekcije tvrde da niko nije nadležan za kontrolu onih koji imaju neregistrovane djelatnosti.

* GLAS: Najavljeno je da će se set zakona pred poslanicima naći do kraja februara, kada je realno da se osjete efekti preduzetih mjera?

TEGELTIJA: Efekti se osjete onog trenutka kada se zakon primijeni. Neki će biti vidljivi u prvom mjesecu kada dođu na naplatu doprinosi, privrednici će imati manje obaveze, a pozitivni efekti koji idu sa novim zapošljavanjem biće vidljivi kasnije. Cijeli set zakona različito djeluje na privredne subjekte i javni sektor, ali cilj nam je da vrlo brzo počnemo da ih primjenjujemo.

PDV

* GLAS: Koliku stopu PDV-a na osnovne životne namirnice, lijekove i druge najvažnije proizvode ćete predložiti, a kolika će biti opšta stopa?

TEGELTIJA: Pokušavamo već duže da uvedemo nižu stopu PDV-a na osnovne životne namirnice, na lijekove i drugu užu grupu proizvoda, ali do sada nismo imali saglasnost FBiH. Opredijeljeni smo da povlašćena stopa treba da se kreće na nivou 50 odsto opšte stope za koju još nismo donijeli odluku kolika bi mogla biti. Očekujem da će set zakona biti pred Vladom u roku od sedam, osam dana, nakon čega ćemo ih uputiti prema Upravnom odboru UIO. Što se tiče nivoa BiH, tražićemo i smanjenje administrativnih taksi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.