Želje poslanika ruše izbore i demokratiju

Parlamentarni zaključci našli su se, kako saznaje “Glas Srpske” 12. jula “pod lupom” članova izborne komisije koji su ocijenili da nijedan nije sprovodljiv i da generalno ruše CIK i izbore.

Zaključkom koji je usvojen na prijedlog šefa Kluba poslanika SDS-a Aleksandre Pandurević predviđeno je formiranje akcionog tima od predstavnika CIK-a, Tužilaštva BiH, Agencije za istragu i zaštitu (SIPA) i Obavještajno-bezbjednosne agencije (OBA) BiH sa zadatkom da učestvuje u kompletnom izbornom procesu, od štampanja i distribucije glasačkih listića do brojanja glasova. Zadatak da formira taj tim dobio je Savjet ministara.

Ovaj zaključak usvojen je tijesnom većinom sa 21 glasom za, ali bez glasova većine poslanika iz RS, jer su protiv zaključka bili poslanici SNSD-a i DNS-a.

Sagovornik “Glasa Srpske” iz CIK-a BiH naglasio je da su konstatovali da je zaključak najočigledniji udar na demokratiju koju podrazumijeva izborni proces.

- Činjenica da je zaključkom naloženo Savjetu ministara da formira neki tim je udar na demokratski proces izbora. Nema smisla da se izvršni organ kao što je Savjet ministara miješa u izborni proces. CIK, OBA, SIPA i Tužilaštvo imaju svoje zakone po kojima rade i besmisleno je da im se Savjet ministara miješa u rad. Prilikom održavanja svakih izbora sve te institucije rade poslove iz svoje nadležnosti da bi izbori bili i demokratski i bezbjedni, te ukoliko se počini bilo koje krivično djelo oni reaguju - konstatovali su u CIK-u.

Za tu instituciju neprihvatljiv je i zaključak koji nije dobio entitetsku podršku te je poslat na usaglašavanje, a došao je iz pera poslanika Zaima Backovića (BPS). Zaključkom je zatraženo od CIK-a da podzakonskim aktom propiše da će na biračkim mjestima gdje se ustanovi pet odsto nevažećih listića izbori biti poništeni i ponovljeni.

- To nije ništa drugo do zahtjev da se izbori ponavljaju unedogled. Taj zaključak ne vodi ničemu - rekli su u CIK-u.

Iz analize opštih izbora 2014. godine, pojasnili su, može se konstatovati da ne postoji biračko mjesto u BiH gdje nema više od pet odsto nevažećih glasačkih listića. U CIK-u su kazali da na izborima bude oko 20 odsto takvih listića.

Nevažeći listići, kažu, ne nastaju zato što ih glasači ne znaju popuniti nego što naprosto ne žele da budu važeći.

- U RS, na primjer, na glasačkom listiću na kojem se glasa za predsjednika Bošnjaci ne žele da glasaju ni za jednog od kandidata i onda ne zaokruže tu nijednog od njih, ostave prazno ili glasački listić učine na drugi način nevažećim. To ne znači da je glasanje bilo neregularno nego je to naprosto volja birača. Izborni zakon je jasno propisao kada se glasanje na biračkom mjestu ponavlja i ukoliko bi se išlo u realizaciju ovog zaključka, time bi se derogirale odredbe Izbornog zakona - istakao je sagovornik iz CIK-a.

Nesprovodiv je i drugi Backovićev zaključak, kojim se, prema ocjeni CIK-a, na mala vrata pokušao uvesti video-nadzor na glasačkim mjestima i gdje se broje glasački listići.

- Biračka mjesta se na dan izbora otvaraju i u privatnim kućama, školama, na mjestima koja nemaju čak ni telefon. To naprosto nije moguće jer bi se derogirao zakon - konstatuju u CIK-u i dodaju da će zvanično na zaključke Predstavničkog doma odgovoriti u roku od sedam dana.

Opšti izbori u BiH zakazani su za 7. oktobar.

Posmatrači

Prolaz nije dobio ni zaključak kojim je od CIK-a zatraženo da omogući strankama da imaju posmatrače na mjestima gdje se štampaju glasački listići. Ocijenjeno je da je to bespotrebno.

- Nije nam stigao nijedan zahtjev da se akredituju posmatrači za te aktivnosti. Stranke mogu posmatrače akreditovati i u Centru za brojanje, akreditovati ih da posmatraju izbore i cijeli izborni proces. Predsjednica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić je koristila svaku priliku da pozove političke stranke da akredituju svoje posmatrače i te stvari jasno stoje u preporukama - rekli su u CIK-u.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.