Zatražen postupak protiv BiH zbog Sejdića i Fincija

Evropski sud za ljudska prava utvrdio je 2009. godine da su Jakob Finci i Dervo Sejdić, pripadnici romske, odnosno jevrejske nacionalne manjine, dokazali da su odredbe Ustava i Izbornog zakona BiH diskriminirajuće, jer sprečavaju pripadnike manjinskih grupa da se kandiduju za člana Predsjedništva i delegata u Domu naroda Parlamenta BiH. Iako je od donošenja presude prošlo sedam godina, ona nije sprovedena, jer o tome nema političkog dogovora u FBiH.

Ovo je prvi put da u ruke Komiteta ministara Savjeta Evrope stiže takav prijedlog otkako je prije nekoliko godina ta mogućnost ugrađena u konvenciju o ljudskim pravima. Izvršni direktor Međunarodne grupe za prava manjina Marko Latimer naglašava da nesprovođenje odluke može da ima dalekosežne posljedice.

- Osim što narušava legitimitet Evropskog suda za ljudska prava, ovo znači da je svako ko se ne identifikuje kao neko ko pripada jednoj od tri većinske etničke grupe u BiH i dalje spriječen da se kandiduje za te pozicije - dodao je Latimer.

Naglašava da pravo ostalih naroda na političko učešće nije samo zagarantovano Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, koju je Evropski sud za ljudska prava primijenio, već predstavlja i osnovno pravo u međunarodnom pravu.

- Došlo je vrijeme da BiH ispuni preuzete međunarodne obaveze i dođe do konsenzusa o izmjeni Ustava i izbornog zakonodavstva - istakao je Latimer.

Zastupnik Savjeta ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava Monika Mijić kaže da termin prekršajni postupak nije prihvatljiv prevod već da se radi o proceduri putem koje je zatražena provjera da li je presuda sprovedena ili ne.

- To je nova procedura koja je uvedena u konvenciju prije šest godina i predstavlja dodatni instrument Komiteta ministara Savjeta Evrope u kontroli izvršenja presuda. Ako on zaključi, odnosno smatra da neka država odbija da se povinuje presudi ili odluci Evropskog suda za ljudska prava, može uz odluku donesenu dvotrećinskom većinom članova komiteta uputiti upit tom sudu da da svoj stav. Ako sud utvrdi da je izvršena, slučaj će biti zatvoren, a ako nije, predmet se ponovo vraća Komitetu ministara, koji treba da utvrdi dalje mjere za izvršenje - pojasnila je Mijićeva.

Ocijenila je da je upućivanje zahtjeva vid političkog pritiska da odluka bude sprovedena.

- Krajnja posljedica prema zemlji koja uporno odbija da sprovodi presude suda u Strazburu je isključenje iz Savjeta Evrope. To se do sada nije desilo - rekla je Mijićeva, dodavši da i Velika Britanija ima presudu koju nije sprovela deset godina.

Presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci" bila je proteklih godina jedna od glavnih tema na sastancima predstavnika najjačih stranaka u BiH. Stav RS je jasan i ne prihvata izmjenu samog načina izbora člana Predsjedništva BiH, već predlaže da bude biran jedan član Predsjedništva BiH, a da se briše sadašnje rješenje da se bira Srbin iz RS. FBiH koristi ovaj slučaj da izdejstvuje veće promjene Ustava na štetu interesa Srpske, a ne mogu se usaglasiti ni bošnjački i hrvatski političari u vezi sa modelom izbora člana Predsjedništva BiH.

Tužilaštvo BiH

Nesprovođenje odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci" našlo se i pod lupom Tužilaštva BiH. Istraga je pokrenuta 2013. godine, a prema riječima portparola te pravosudne institucije Borisa Grubešića, ona i dalje traje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.