Zarada 23 milionera jednaka primanju čak 76.700 osoba u Srpskoj

Na ogroman jaz u standardu stanovništva, po čemu je od BiH gora samo Makedonija, ukazalo je istraživanje koje je sproveo Centar za istraživanja i studije GEA iz Banjaluke.

Rezultati istraživanja dobijeni na osnovu podataka Poreske uprave RS o oporezivom dohotku pokazali su da samo jedan odsto osoba koje ostvaruju dohodak u Srpskoj zarađuje 3.000 KM mjesečno ili više. Najviši godišnji dohodak u RS u 2014. godini poslije plaćenog poreza iznosio je 10,9 miliona KM. Preostalih 99 odsto lica su u 2014. godini imala prosječan mjesečni dohodak od 584 KM. Najbogatijih jedan odsto populacije je zaradilo koliko i 139.000 lica ili 42 odsto svih koji ostvaruju dohodak. Najznačajniji izvor primanja za 99 odsto osoba bilo je zaposlenje, a za jedan procenat najbogatijih dividenda i udio u dobiti zajedno su značili više od zaposlenja.

- Prihod od zaposlenja čini najznačajniji i većinski prihod svih dohodovnih razreda osim onih najbogatijih. To ukazuje da su razlike u visini plata osnovni uzrok nejednakosti dohotka kod većine stanovništva u RS. Međutim, to nije kraj priče, jer veliki broj stanovništva nema zaposlenje, odnosno nema prihod iz radnog odnosa ili ga ostvaruje iz neregistrovane aktivnosti. Razmjera nejednakosti postaje veća kada uključimo one bez zaposlenja. Iz svega se može zaključiti da je raspodjela dohotka u našoj zemlji izuzetno neravnomjerna - istaknuto je u istraživanju.

Autori istraživanja su istakli da je u BiH nejednakost po osnovu dohotka koji uključuje sve prihode od rada, imovine, penzije, socijalnih transfera i doznaka veća od nejednakosti na osnovu potrošnje, što ukazuje na postojanje značajne neformalne ekonomije ili na određene greške u mjerenju.

- Anketa o potrošnji domaćinstava za 2011. godinu za većinu stanovništva nije zabilježila nivo dohotka potreban za podmirivanje evidentirane potrošnje - navedeno je u istraživanju uz primjedbu da je nejednakost posebno produbljena u poslijeratnom periodu.

Programski direktor Centra za istraživanje i studije GEA i koautor istraživanja Ognjen Đukić rekao je da je u BiH na snazi fenomen sve veće nejednokosti u društvima i koncentracija bogatstva među najbogatijim građanima.

- BiH prati taj trend koji se dešava na globalnom nivou kako u razvijenim zemljama, tako i u zemljama u razvoju. U istraživanju se nismo bavili uzrocima sve izraženije nejednakosti, ali najpriznatiji ekonomski stručnjaci navode da se iza svega kriju određeni elementi globalizacije i neoliberalne politike - kazao je Đukić.

On je istakao da je cilj istraživanja bio da ukažu na velike razmjere ekonomske nejednakosti i da otvore raspravu u društvu i među najvažnijim ljudima koji odlučuju o tom pitanju.

- Došlo je vrijeme da se o ekonomskoj nejednakosti otvoreno razgovara, odnosno da li je to ono što želimo, kako to utiče na političke, ekonomske i socijalne procese u društvu, da li imamo demokratiju kakvu želimo i o konkretnim načinima ispravljanja negativnih procesa i posljedica - naveo je Đukić.

Ekonomski analitičar Goran Radivojac rekao je da su ljudi koji imaju bogatstvo potrebni BiH, ali da je problem pasivnost njihovog kapitala.

- Ono o čemu treba raspravljati sa tim pojedincima je upotreba tog novca, jer su oni u grču i taj kapital teško puštaju u procese, odnosno jako ga teško investiraju. Oni su veoma pažljivi i prate, prije svega, politički ambijent. Sa druge strane, populacija koja je najmanje plaćena je nestrpljiva. Takva situacija u srednjem roku je neodrživa - rekao je Radivojac navodeći da bi još veći problem od izražene nejednakosti bio ako bogati pojedinci pokušavaju iznijeti kapital iz BiH.

Raste jaz i u svijetu

U posljednje dvije-tri decenije došlo je do porasta ekonomske nejednakosti unutar većine zemalja svijeta, što je za rezultat imalo koncentraciju bogatstva kod malog broja najbogatijih građana i porast siromaštva zaposlenih.

Vrijednost imovine najbogatijih jedan odsto stanovnika svijeta premašuje vrijednost imovine ostatka populacije. Najbogatija 62 pojedinca na planeti posjeduju bogatstvo koje premašuje bogatstvo siromašnije polovine svijeta, odnosno 3,6 milijardi ljudi. U posljednjih pet godina vrijednost imovine 62 najbogatija pojedinca je porasla za više od 500 milijardi dolara, dok je imovina siromašnije polovine svijeta smanjena za više od 1.000 milijardi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.