Žalbeno vijeće posebno tretira slučaj “Markale”

U toj presudi sudija Melvil Berd iz Trinidada i Tobaga izdvojio je mišljenje u dijelu presude koji govori o granatiranju Sarajeva, navodeći da postoji osnovana sumnja da je minobacačka granata na pijacu Markale ispaljena sa položaja pod kontrolom muslimanskih snaga. Sudija Berd je u izdvojenom mišljenju prigovorio zbog toga što sudsko vijeće nije htjelo da prihvati svjedočenje zaštićenog svjedoka, inače pripadnika Armije RBiH i bivšeg tjelohranitelja Alije Izetbegovića, koji je tvrdio da je bošnjački vrh planirao napad na Markale kako bi izazvao reakciju međunarodne zajednice.

- Kada se uzmu u obzir svi faktori, smatram da postoji osnovana sumnja da je minobacačka granata na pijacu Markale u Sarajevu ispaljena sa strane koja je pod kontrolom muslimana. Pod tim okolnostima, mišljenja sam da optuženi mora biti oslobođen ove tačke optužnice - naveo je sudija Melvil Berd.

On je naveo da je tim istražilaca UN tokom uviđaja na pijaci Markale zaključio da nema dovoljno materijalnih dokaza da je bilo koja od strana ispalila smrtonosnu granatu.

Pored toga, ovaj sudija je u prilog svojim tvrdnjama naveo i svjedočenje zaštićenog svjedoka KNj570 koji je svjedočio da je bivši komandant UNPROFOR-a Majkl Rouz na sastanku sa vojnim rukovodstvom muslimana održanom 8. februara 1994. godine, samo dva dana nakon masakra na Markalama, rekao da se pojavljuju dokazi da je bošnjačka strana možda izvršila granatiranje.

- Svjedok KNj570 je rekao da je poslije te Rouzove izjave uslijedila potpuna tišina, nakon čega su predstavnici bosanskog vojnog rukovodstva ustvrdili da posjeduju snimak razgovora Srba u kojem oni priznaju da su počinili taj zločin. Međutim, taj snimak nikada nije dostavljen, kao ni bilo kakav drugi nepobitan dokaz da su granatu ispalili Srbi - naveo je sudija Berd.

Ugledni beogradski advokat i Karadžićev pravni savjetnik Goran Petronijević rekao je da je sudija Berd u svom izdvojenom mišljenju samo potvrdio tezu odbrane da je ratno muslimansko rukovodstvo, nemoćno da slomi snagu Vojske RS, žrtvovalo svoj narod kako bi okrivilo Srbe i izazvalo međunarodnu intervenciju.

- Ta strategija se može nazvati ratnim lukavstvom, ali je moralno vrlo teška stvar ubijati svoj narod zarad nekih viših ciljeva - rekao je Petronijević.

Karadžića je sudsko vijeće Haškog tribunala osudilo na 40 godina zatvora zbog genocida u Srebrenici i zločina protiv čovječnosti u BiH 1992 - 1995. godine. Žalbeno vijeće sada može tu presudu da potvrdi ili da je preinači, bilo u pogledu utvrđenih činjenica, bilo u pogledu vrste i visine kazne. Takođe, može da je ukine i naloži da mu suđenje bude ponovljeno.

Sudija Morison

Na prvostepenu presudu Radovanu Karadžiću izdvojeno mišljenje dao je i britanski sudija Hauard Morison koji smatra da optuženi treba da bude oslobođen optužbi za napad na autobus 14. juna 1992. godine u kojem je poginulo 47 muslimana. On je naveo da postoje kontradiktorni podaci o identitetu počinilaca i smatra čak da postoji opravdana sumnja da je ovaj autobus zalutao na muslimansku stranu i da su ga greškom napali muslimani.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.