Za zločine u Zenici i Zavidovićima bio zainteresovan i Hag

Kako je rekao Srnin izvor posebno je bila zainsterosavana nekadašnja glavna tuziteljica Karla del Ponte.

On je naveo da je Haški tribunal 2006. godine tražio od federalnih vlasti dokumentaciju u vezi sa krivičnim gonjenjima, istragama i prijavama zločina na području Zenice i Zavidovića, odnosno u selima Maline i Livade, kao i logoru Kamenica.

 U odgovoru iz Kantonalnog suda i tužilaštva, iz oktobra 2006. godine, koji su u posjedu Srne, a koje su potpisali sudija Hilmo Ahmetović i tužilac Haris Hadžiselimović, navedeno je da u arhivu ne postoje predmeti ili drugi dokumenti koji bi upućivali na činjenicu da je izvršen prijem krivičnih prijava, zahtjevane ili vođene istrage ili sudski postupci u vezi sa ubistvima, okrutnim postupanjem i zlostavljanjem Srba i Hrvata na tom području.

"U Haškom tužilaštvu nisu mogli da povjeruju da nema nikakve dokumentacije u vezi sa tim zločinima, misleći da je u pitanju neka greška, pa je tadašnji glavni tužilac Karla del Ponte zatražila da se Tužilaštvu dostave odgovori na pitanja - da li u arhivama Višeg javnog tužilaštva u Zenici, Kantonalnog tužilaštva ili Tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona postoje ikakvi dosjei ili druge vrste dokumenata koje ukazuju na to da je primljena bar jedna prijava, provedena istraga ili podignuta i jedna optužnica u vezi sa ubistvom najmanje 24 civila hrvatske nacionalnosti 8. juna 1993. na području zaseoka Maline/Bikoši, ubistvom i okrutnim postupanjem sa tri ratna zarobljenika, pripadnika Vojske Republike Srpske, u selu Livade ili u logoru Kamenica na području opštine Zavidovići u periodu od 21. do 23. jula 1995. i ubistvom i okrutnim postupanjem sa najviše 62 ratna zarobljenika, pripadnika Vojske Republike Srpske i civila, u selu Kesten ili u logoru Kamenica na području opštine Zavidovići, počinjenim od 11. do 19. septembra 1995", istakao je Srnin izvor.

On je naglasio da je Del Ponteova izričito navela slučajeve sela Maline/Bikoši i Livade, kao i logor Kamenica, precizirajući i broj žrtava.

Prema njegovim riječima, ona je zatražila i materijale u svrhu bolje pripreme za suđenje u predmetu protiv Rasima Delića koji se odnose na krivično gonjenje, istrage ili prijavljene incidente u vezi sa zločinima za koje se optuženi tereti.

U dopisu, koji je u posjedu Srne, a koji je upućen Kancelariji službenika za vezu s Međunarodnim sudom iz reda hrvatskog naroda 25. jula 2007. godine, Del Ponteova je zatražila da se "posebno pretraže krivične prijave, dosjei o istragama ili drugim vrstama dokumenata tužilaštva, ili bilješkama u djelovodnicima u vezi sa krivičnim djelima na koja se odnose članovi 36, 37, 38, 42, 52, 172 i 177 Krivičnog zakona SR BiH i članovi od 140 do 146 Krivičnog zakona SFRJ (koji su bili na snazi u vrijeme kad su počinjeni zločini za koje se optuženi Rasim Delić tereti u optužnici)".

Takođe, ona zahtjeva da se po završetku te pretrage dostavi potpun spisak predmeta u kojima su takvi zločini prijavljeni, istraženi ili krivično gonjeni, pri čemu, taj spisak treba da izgleda kao tabela. Del Ponteova navodi i kako treba da izgleda tabela.

U dopisu je zatraženo da se, u slučaju da tražene informacije postoje, Tužilaštvu dostave pojedinosti iz tih dosjea ili dokumenata, među kojima će biti imena žrtava i počinilaca, osoba koje su pokrenule krivično gonjenje ili podnijele prijave o tim zločinima, a posebno naznake o tome da li su te prijave podnesene na inicijativu pripadnika takozvane Armije BiH.

Tužilaštvo ističe da se "ove informacije traže bez obzira na to da li je i jedan gore pomenuti incident bio pravno okvalifikovan kao ubistvo, ratni zločin ili kao bilo koje drugo krivično djelo koje je u relevantnom periodu bilo kažnjivo po važećim zakonima BiH".

Kancelarija službenika za vezu s Međunarodnim sudom iz redova hrvatskog naroda uputila je 2. avgusta 2007. godine odgovor haškom tužiocu, odnosno dopis Tužilaštva zeničko-dobojskog kantona, koji je potpisao glavni tužilac Haris Hadžiselimović, a u kojem, kako se navodi, ponovo potvrđuju da u arhivi ne postoje predmeti ili drugi dokumenti koji bi upućivali na činjenicu da je izvršen prijem krivičnih prijava, zahtjeva za istragu ili da su podizani optužni akti u vezi sa navedenim i zahtjevima, te da su "svi podaci u cjelosti tačni uz neznatan broj štamparskih grešaka".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.