Za fingiranu ekshumaciju 1,7 miliona KM

Goran Maunaga
Za fingiranu ekshumaciju 1,7 miliona KM

Sarajevo - Za pripremu, probno kopanje i ekshumaciju na sarajevskoj deponiji u Buća potoku, koji nisu dali nikakve rezultate, Tužilaštvo BiH potrošilo je čak 1,2 miliona, a za sanaciju te lokacije traži dodatnih 500.000 KM, saznaje "Glas Srpske" u Tužilaštvu BiH.

U isto vrijeme za prošlogodišnje probno kopanje i ekshumaciju na toj lokaciji firmama "Kopko" i "Bajo" iz Istočnog Sarajeva isplaćeno je samo 120.000 od 280.000 KM.

- Kako ovim firmama nije bio isplaćen novac, one su odustale od radova pa je angažovana firma "Gradsko groblje" iz Visokog, ali niko ne zna koliko je novca ona dobila - kaže izvor "Glasa".

Iskopavanja su nekoliko puta prekidana, lokacije na kojima su radovi obavljani više puta mijenjane, da bi u aprilu ove godine sve bilo obustavljeno bez ijednog pronađenog tijela. U udruženjima koja okupljaju porodice nestalih tvrde da postoje dokazi da su na deponiju bacani ubijeni sarajevski Srbi, ali da se svjesno kopalo površno i na pogrešnim mjestima kako njihovi ostaci ne bi bili pronađeni.

Predsjedavajući Savjetodavnog odbora Instituta za nestala lica BiH Milan Mandić kaže da je tačno da glavni tužilac Tužilaštva BiH Goran Salihović tvrdi da je za traženje nestalih u Buća potoku potrošeno više od milion maraka.

- Na razgovoru kod Salihovića bio sam krajem avgusta. Tada je i meni rekao da je za radove u Buća potoku potrošeno 1,2 miliona KM, što me zaprepastilo. Ne znam na šta je moglo otići toliko novca. Znam samo da je Tužilaštvo firmama iz Istočnog Sarajeva ostalo dužno 160.000 KM, a dug je bio svjesno napravljen da ih otjeraju s tog posla - kaže Mandić.

Dodaje da je za nastavak ekshumacije angažovano "Gradsko groblje" iz Visokog, a da je iz tog procesa isključen Institut, čime su prekršeni Zakon o nestalim licima i naredba Suda BiH. Prema tom zakonu, ekshumaciju vrši isključivo Institut pod patronatom postupajućeg tužioca.

- Salihović mi je tada rekao i da za sanaciju te lokacije treba dodatnih 500.000 maraka. To je bilo definitivno priznanje da su radovi u Buća potoku na traženju sarajevskih Srba definitivno završeni iako je za javnost govorio drugačije. Isti izgovor o velikim troškovima, osim za gradsku deponiju, Salihović koristi i kad su u pitanju sarajevski Kazani i jama Radača kod Mostara - pojašnjava Mandić.

U Tužilaštvu su krajem aprila potvrdili da su u Buća potoku obustavljeni svi radovi na traženju i ekshumaciji posmrtnih ostataka ubijenih sarajevskih Srba. Tada su rekli da se čeka stručni nalaz vještaka geodetske struke o bezbjednosti daljeg kopanja.

Na sarajevskoj deponiji 18. oktobra prošle godine po naredbi Tužilaštva BiH započeta je ekshumacija na novom lokalitetu nakon što je prethodna ekshumacija prekinuta 30. avgusta, jer Tužilaštvo nije izmirilo obaveze prema firmama iz Istočnog Sarajeva. Tužilaštvo je ekshumaciju na drugom mjestu započelo navodno na osnovu satelitskih snimaka angažujući firmu "Gradsko groblje" iz Visokog. Najavilo je i upotrebu mehanizacije Oružanih snaga, ali do toga nije došlo i tijela nisu pronađena. Mandić je poslije toga Salihoviću uputio pismo u kome stoji da on uništava tragove ratnih zločina na sarajevskoj deponiji, da opstruiše istragu i sprovodi diskriminaciju nad srpskim žrtvama. Salihović na to pismo nikad nije odgovorio. U Tužilaštvu BiH juče nisu odgovorili na pitanja koja smo im uputili.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana