Za deceniju utrostručen broj razvoda

Anita Janković-Rečević
Za deceniju utrostručen broj razvoda

Banjaluka - Da je institucija braka i porodice u krizi svjedoče podaci prema kojima je za deceniju u Republici Srpskoj broj razvoda porastao čak tri puta.

Brak je ranije važio za gotovo neuništivu instituciju, ali stroga uvjerenja o zajedničkom životu odavno su počela da blijede. Bračna zajednica sve češće se shvata kao nešto prolazno, a “zauvijek zbogom” supružnici često izgovore i u prvim mjesecima braka. Prema Statističkom godišnjaku koji je objavio Republički zavod za statistiku, tačku na zajednički život 2008. godine stavilo je 317 parova, dok se na taj korak lani odlučilo njih 985.

U posljednjih deset godina rastala su se 8.364 supružnika, a “najcrnja” godina bila je 2015. kada su se rastala 1.143 para, dok je neslavni rekord po vremenu trajanja braka oboren 2011. godine, kada se čak 31 par razveo samo nekoliko mjeseci nakon vjenčanja.

Prema statističkim podacima, broj razvoda se od 2015. godine blago smanjuje, ali je i dalje zabrinjavajuće veliki u odnosu na period prije deset godina.

- Tokom prošle godine svaki šesti brak je okončan razvodom, a u prvim mjesecima zajedničkog života razvelo se čak 29 supružnika. Drugu godišnjicu nije dočekalo njih 51, a najviše razvoda bilo je nakon 15 i više godina braka, kada su 384 bračna druga potpisala papire za razvod - navedeno je u Statističkom godišnjaku u kojem stoji da su se lani burme najčešće “oslobađali” partneri između 35. i 39. godine života.

Sociolozi i psiholozi ističu da se u RS, kao i u gotovo svim zemljama Evrope i svijeta, poimanje braka i porodice posljednje dvije decenije drastično promijenilo, te da mladi parovi nemaju strpljenja, tolerancije i spremnosti da ulažu u partnerski odnos. 

- Iako se sve stariji odlučuju na vjenčanje, ljudi nezrelo ulaze u brak, često ne pristajući i ne mareći za kompromise. Uprkos tome što u RS religija ima značajnu ulogu, bračna zajednica opstaje sve teže. Ljudi moraju shvatiti da ljubav nije dovoljna i da se brak, prije svega, zasniva na kompromisu i toleranciji - rekao je sociolog Vedran Francuz.

Pojašnjava da je na ovim prostorima problem i tradicionalno poimanje žene kao domaćice, pa današnji muškarci teško prihvataju da im supruga ima karijeru i zapaženu ulogu u društvu.

- Upravo zbog toga su razvodi mnogo prisutniji u gradovima nego na selima. Takođe, društvene mreže često doprinose raspadu bračnih zajednica jer se mnogo lakše otkrivaju prevare. Ponekad i beznačajan flert na “Fejsbuku” bude koban - priča Francuz.

Psiholog Aleksandar Milić pojašnjava da brakovi teže opstaju i zbog sve lošijeg mentalnog zdravlja ljudi.

- Generacije koje posljednjih godina stasavaju za brak odrastale su u vremenu traumatizacije. U individualnom radu sa supružnicima primjećujem da su ljudi postali jako krhki, osjetljivi, ranjivi i sa niskim pragom tolerancije, što se negativno reflektuje na zajednički život - rekao je Milić i dodao da je povećan broj onih koji odlaze u bračna savjetovališta u želji da očuvaju porodicu.

Vjenčanja

Negativan trend razvoda istovremeno prati i sve manje sklopljenih brakova, pa je tako, prema podacima Zavoda za statistiku, 2008. godine sudbonosno “da” izgovorilo 447 parova više nego lani. Na ludi kamen prošle godine stala su 5.954 para, a 2008. godine njih 6.401. Najmanje svadbi protekle decenije bilo je 2012. godine, kada je svega 5.326 parova uplovilo u mirnu luku.

Podaci zavoda pokazuju i da Srpska ne zaostaje za svjetskim trendovima prema kojima muškarci i djevojke sve kasnije stupaju u brak. Mladoženje i nevjeste u RS najčešće su se lani odlučivali za svadbu između 25. i 29. godine života.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana