Vržina svjedočila o zločinima nad Srbima u Bosanskom Petrovcu

Na početku današnjeg ročišta u Sudu BiH, Vržina je ispričala da je sa sestrom živjela u iznajmljenom stanu u Bosanskom Petrovcu, dok su njeni roditelji, brat i nepokretna tetka bili u selu Bjelaj, u ovoj opštini.

"Komšija Nikola Radulović je saznao da je muslimanska vojska probila liniju i da treba da bježe iz sela. Oni su 14. septembra zaprežnim kolima došli u moj stan u Petrovcu, misleći da će vojska i stanovništvo organizovano otići. Ja sam ranije sa Vojskom Republike Srpske, u koju sam se kao osamnaestogodišnjakinja sa sestrom dobrovoljno prijavila, otišla u Lušci Palanku", rekla je Vržina.

Roditelji, sa kojima se nakon nekoliko dana srela u Banjaluci, rekli su joj da su vidjeli da gori fabrika "Novitet", te zaključili da su u grad ušli pripadnici takozvane Armije BiH i da treba odmah da odu.

"Preko Grmeča su krenuli prema Smoljanu, a ostala je tetka, koja je bila stoodstotni invalid. Ostala je i komšinica Milka Prpa jer je mislila da joj neće ništa budući da je živjela sama. Samo jednom sam je vidjela 2001. godine i tada mi je rekla da je 15. septembra 1995. tetka nađena mrtva u kući, ali nije rekla da li ju je, ko i kako ubio", navela je Vržina.

Ona je dodala da su posmrtni ostaci njene tetke ekshumirani 1999. godine blizu partizanskog groblja u Petrovcu, te da je patolog rekao da nije siguran kako je nastupila smrt.

Vržina je ispričala i da je njen dvadesetjednogodišnji brat Borislav bio pripadnik Vojske Republike Srpske i da je tek nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma saznala da je nestao 14. septembra 1995. godine u Bosanskom Petrovcu. Njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani u septembru 1999. godine.

Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Dudakovića i još 15 pripadnika i komandanata Petog korpusa takozvane Armije BiH za zločine protiv čovječnosti na području opština Bosanski Petrovac, Ključ, Bosanska Krupa, Sanski Most i ratni zločin protiv civilnog stanovništva na području opština Bihać i Cazin.

Osim Dudakovića, optuženi su i Ekrem Dedić, Sanel Šabić, Ibrahim Šiljdedić zvani "Šiljo", Safet Salihagić, Adis Zjakić, Hasan Ružnić, Redžep Zlojić, Samir Solaković, Fatmir Muratović, Muharem Alešević, Husein Balagić, Ale Hodžić zvani "Pumparica", Edin Domazet, Ejub Koženjić zvani "Ejko" i "Šeširdžija", Ibrahim Nadarević i Said Mujić.

Optužnica ih tereti za ubistvo više od 300 Srba, među kojima najviše civila, uglavnom starijeg životnog doba, kao i vojnika koji su se predali ili bili zarobljeni.

Tijela jednog broja žrtava pronađena su nakon rata i ekshumirana iz više pojedinačnih i masovnih grobnica, a za nekima od ubijenih se još traga.

Dio optužnice za Dudakovića odnosi se na ratne zločine nad žrtavama bošnjačke nacionalnosti, pripadnicima i pristalicama Narodne odbrane Autonomne Pokrajine Zapadna Bosna, za vrijeme sukoba u Cazinskoj krajini, na području opština Bihać i Cazin.

Predmet u odnosu na Aleta Hodžića je razdvojen, nakon što je Sud zaprimio nalaz timskog vještačenja i on će biti posebno dovršen kada se za to steknu uslovi.

Nastavak suđenja zakazan je za 20. maj.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.