Vodena neman progutala 1,153 milijarde maraka

Svjetlana Šurlan
Vodena neman progutala 1,153 milijarde maraka

Banjaluka - Direktna šteta prouzrokovana poplavama u 41 lokalnoj zajednici prije četiri godine iznosila je 1,153 milijarde maraka.

Katastrofalne poplave zahvatile su Srpsku u maju 2014. godine, a voda je za svega nekoliko dana na infrastrukturi, privredi, domaćinstvima, farmama i usjevima nanijela štetu procijenjenu okvirno na oko dvije milijarde maraka.

Vlada RS usvojila je juče informaciju o zbirnom izvještaju o procijenjenoj šteti na poplavljenim područjima u Srpskoj, čime je konačno utvrđen njen tačan iznos.

- Ukupna procijenjena šteta iznosi 1,153 milijarde KM, a predstavlja zbir procijenjene štete po jedinicama lokalne samouprave, javnim preduzećima i validirane procijenjene štete biljne proizvodnje - istakli su u Vladi i dodali da je na teritoriji RS registrovana 41 lokalna zajednica koja je pretrpjela štetne posljedice izazvane poplavama.

Predsjednik Republičke komisije za procjenu štete na poplavljenim područjima i direktor Direkcije za obnovu i izgradnju Slavko Vukalović rekao je da je šteta i veća jer izvještaj ne obuhvata indirektnu i štetu nastalu od klizišta na poplavljenoj teritoriji.

- Indirektna šteta može biti velika, a ranije procjene koje su govorile da je ukupna šteta u poplavama dostigla oko dvije milijarde su bile grube. Kada bismo utvrđenom iznosu direktne štete dodali indirektnu i štetu nastalu od klizišta, vjerovatno bi bio dostignut taj iznos. U izvještaju je obuhvaćena direktna šteta, odnosno ona koja je potpuno dokumentovana - istakao je Vukalović.

Prema podacima Vlade RS, sa računa Fonda solidarnosti za sanaciju štete nastale u 2014. godini domaćinstvima, poljoprivrednicima i privrednicima proteklih godina isplaćeno je više od 120 miliona KM. Prvu pomoć u saniranju štete dobilo je oko 20.000 domaćinstava posredstvom vaučera iz Fonda solidarnosti za obnovu RS. Posljednja isplata novca za sanaciju štete privrednicima u nekoliko lokalnih zajednica realizovana je početkom ove godine.

Savo Minić, koji je u vrijeme poplava bio načelnik opštine Šamac, a potom i dvije godine član Upravnog odbora Fonda solidarnosti, rekao je da je šteta u velikoj mjeri sanirana i da je pomoć Vlade i međunarodnih organizacija bila blagovremena i efikasna.

- Vaučerima za obnovu je odmah pružena pomoć stanovništvu, a u prvih godinu i po investirano je u infrastrukturu i javne objekte. Projekti koji su bili prioritetni, a to je izgradnja odbrambenog zida na rijekama Savi i Bosni i adaptacija i izgradnja vrtića, vodovoda, opštine, policijske stanice, škola, puteva i mostova su urađeni. Za kratak period je normalizovan život na području Šamca, koji je u poplavama doživio kataklizmu. Šamac je prvih dana poslije poplave izgledao kao grad užasa i prostor na kojem se neće moći više živjeti, ali je sve ono što su uradile institucije i ljudi dobre volje dalo rezultat - kazao je Minić.

Komisija za procjenu štete na poplavljenim područjima u Srpskoj zadužena je da po jedan primjerak zbirnog izvještaja o procijenjenoj šteti na poplavljenim područjima dostavi Republičkom zavodu za statistiku i Republičkoj upravi civilne zaštite.

Lokalne zajednice koje su pretrpjele štetne posljedice izazvane poplavama 2014. godine

Banjaluka, Laktaši, Doboj, Petrovo, Šamac, Pelagićevo, Bijeljina, Ugljevik, Gradiška, Kozarska Dubica, Prijedor, Oštra Luka, Srbac, Prnjavor, Čelinac, Kotor Varoš, Novi Grad, Kostajnica, Derventa, Brod, Vukosavlje, Modriča, Donji Žabar, Vlasenica, Šekovići, Osmaci, Bratunac, Srebrenica, Milići, Pale, Istočna Ilidža, Rogatica, Novo Goražde, Lopare, Zvornik, Kneževo, Teslić, Šipovo, Jezero, Ribnik i Sokolac.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana