Vlada Srpske utvrdila stepen razvijenosti jedinica lokalne samouprave

Srna
Vlada Srpske utvrdila stepen razvijenosti jedinica lokalne samouprave

Banjaluka - Vlada Republike Srpske utvrdila je danas stepen razvijenosti jedinica lokalne samouprave za 2018. godinu, a prema toj odluci razvijene su Banjaluka, Bijeljina, Gacko, Gradiška, Derventa, Doboj, Zvornik, Istočna Ilidža, Istočno Novo Sarajevo, Laktaši, Modriča, Mrkonjić Grad, Pale, Prijedor, Prnjavor, Teslić, Trebinje i Ugljevik.

Srednje razvijene jedinice lokalne samouprave su Bileća, Brod, Višegrad, Kozarska Dubica, Kotor Varoš, Milići, Novi Grad, Sokolac, Srbac, Stanari, Foča i Čelinac.


Nerazvijene su Bratunac, Vlasenica, Donji Žabar, Kostajnica, Ljubinje, Nevesinje, Pelagićevo, Petrovac, Petrovo, Ribnik, Rogatica, Han Pijesak, Šamac i Šipovo.

Izrazito nerazvijene jedinice lokalne samouprave su Berkovići, Vukosavlje, Istočni Drvar, Istočni Mostar, Istočni Stari Grad, Jezero, Kalinovik, Kneževo, Krupa na Uni, Kupres, Lopare, Novo Goražde, Osmaci, Oštra Luka, Rudo, Srebrenica, Trnovo, Čajniče i Šekovići.

Vlada Srpske, u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, utvrđuje stepen razvijenosti jedinica lokalne samouprave do 30. septembra tekuće godine za narednu godinu, a na osnovu kriterijuma utvrđenih Odlukom o kriterijumima za ocjenu stepena razvijenosti jedinica lokalne samouprave u Republici Srpskoj.

Vlada Srpske usvojila je Konsolidovani izvještaj o izvršenju Budžeta Republike Srpske za period januar - jun ove godine, kao i Izvještaj o radu Ministarstva unutrašnjih poslova za isti period, koji će biti dostavljen Narodnoj skupštini Republike Srpske na razmatranje.

Usvojen je i Plan aktivnosti na sprovođenju mjera zaštite i spasavanja od većih snježnih padavina i snijega od interesa za Srpsku za period 2017-2020. godina.

Stečajnom dužniku omogućiti povećanje osnovnog kapitala

Vlada Republike Srpske utvrdila je danas po hitnom postupku Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o privrednim društvima, kojim se daje mogućnost da se u postupcima restrukturiranja i reorganizacije stečajnog dužnika osnovni kapital može povećati i iznad ograničenja koji su utvrđeni u ovom zakonu.
Razlozi za donošenje ovog zakona sadržani su u potrebi usaglašavanja sa Zakonom o stečaju u dijelu kojim se uređuje postupak restrukturiranja i reorganizacije stečajnog dužnika, saopšteno je i Biroa Vlade za odnose sa javnošću.

Zakon o stečaju predviđa pretvaranje potraživanja povjerilaca u kapital stečajnog dužnika, bez ograničenja u odnosu na visinu osnovnog kapitala stečajnog dužnika.

Osim toga, Zakonom o stečaju utvrđeni su rokovi u kojima je potrebno okončati postupke restrukturiranja i reorganizacije stečajnog dužnika.

"Iz navedenih razloga, u Zakonu o privrednim društvima, neophodno je bilo ugraditi odredbu kojom se daje mogućnost da se u postupcima restrukturiranja i reorganizacije stečajnog dužnika osnovni kapital ovog dužnika može povećati i iznad ograničenja za povećanje osnovnog kapitala koji su utvrđeni u ovom zakonu", navodi se u saopštenju.

Vlada Srpske na današnjoj sjednici u Banjaluci utvrdila je i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju.

Ovaj nacrt zakona predložen je s ciljem nastavka aktivnosti na ispunjavanju obaveza iz Akcionog plana BiH za otklanjanje nedostataka u borbi protiv pranja novca, a radi harmonizacije sistema sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma sa standardima i preporukama Radne grupe za finansijske mjere protiv pranja novca /FATF/, a što bi doprinijelo i uklanjanjanju BiH sa FATF-ove "sive liste".

Vlada Srpske utvrdila je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom rezervnom fondu Republike Srpske, kojim su predloženi novi oblici ulaganja imovine Rezervnog fonda, imajući u vidu negativan trend na tržištu hartija od vrijednosti Republike Srpske.

Novi oblici ulaganja imovine Rezervnog fonda i dalje su usklađeni sa osnovnim ciljevima osnivanja Rezervnog fonda i trebalo bi da doprinesu razvoju domaćeg tržišta privlačenjem stranih investicija.

Stvaranjem zakonskih preduslova, daje se mogućnost Rezervnom fondu da, kao domaći investitor, zajedno sa međunarodnim finansijskim organizacijama i multilateralnim razvojnim bankama učestvuje u investiranju u infrastrukturne projekte ili neke druge dugoročne projekte na domaćem tržištu.

S ciljem kontrole rizika koncentracije ulaganja, redefinisana su ograničenja ulaganja Rezervnog fonda, da bi, i u narednom periodu, Društvo za upravljanje nastavilo da ostvaruje pozitivne rezultate i pruža podršku obaveznom penzijskom osiguranju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana