Višković: Institucije reagovale na vrijeme, slijedi analiza

Višković je naveo da je na osnovu prognoza Hidrometeorološkog zavoda počelo preduzimanje mjera, te da su načelnicima i gradonačelnicima upućena pisma obavještenja o dolazećem talasu padavina kako bi se mogli adekvatno pripremiti, dodajući da su “neki to odradili bolje, neki lošije”.

Premijer Republike Srpske je rekao da je tokom jučerašnje posjete Prijedoru vidio da za određenu štetu od poplava ima odgovornosti i ljudskog faktora.

“Bio sam zatečen informacijom da je naselje od 200 i više kuća poplavljeno zbog razloga koji se ne smije dešavati, a to je tridesetak metara zemlje i neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Imate sagrađen nasip, a fali tih tridesetak metara - to je kao da ste otvorili vrata kroz koja je voda ušla”, rekao je Višković za RTRS.

On je rekao da će u vezi s tim biti upućen dopis svim lokalnim zajednicama da od Vlade Srpske zatraže da proglasi takve parcele kao zemljište od opšteg interesa i da na njima niko ne smije spriječiti izgradnju vodozaštitnih objekata, a oni koji ne budu zadovoljni time da svoja prava potraže na sudu.

Višković je istakao i da je uočen problem kada je riječ, uslovno rečeno, o napuštenim objektima i objektima pod hipotekom, navodeći primjer prijedorskog ribnjaka “Saničani”, zbog kojeg su građani strahovali da će možda biti poplavljen cijeli grad.

“Ako neko drži hipoteku i smatra se da je vlasnik, on će u narednom periodu biti dužan i da brine o tom objektu i takva imovina ne može ugrožavati imovinu drugih ljudi”, naglasio je Višković.

On je ponovio da će Vlada Srpske iz sredstava Fonda solidarnosti pomoći licima čiji su stambeni objekti bili poplavljeni i time pretrpjeli materijalnu štetu, kao i štetu na poljoprivrednom zemljištu i na putnim komunikacijama.

“Mi ne možemo reći da će Vlada Srpske nadoknaditi svu štetu jer će ona vjerovatno iznositi više miliona. Još nemamo procjenu štete, a radiće je komisije koju formiraju načelnici i gradonačelnici i mi ćemo najvjerovatnije, u skladu sa mogućnostima, sredstva za sanaciju štete uputiti putem budžeta lokalnih zajednica”, naveo je Višković.

On je dodao da je već danas prijedorskom Crvenom krstu poslata određena humanitarna pomoć.

Višković smatra i da će se u određenom, ne značajnom procentu, šteta od poplava odraziti i na bruto domaći proizvod i neke segmente ekonomskog rasta jer je znatna šteta na poljoprivrednom zemljištu.

On je ponovio da će Vlada i dalje ulagati u vodozaštitne objekte i na drugim područjima, kao i oko rijeka Save i Drine, dodajući da će ojačani nasipi na Savi izdržati vodeni talas koji se najavljuje.

Velika šansa u saradnji sa Nižnjenovgorodskom oblasti

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je večeras da Srpska vidi veliku šansu u saradnji sa ruskom Nižnjenovgorodskom oblasti i da je Srpska već u poziciji da polako realizuje ranije potpisani sporazum o saradnji.

“Nudimo se i za saradnju u oblasti gasifikacije. Srpska je spremna da gasovod koji treba da stigne do Srbije, bude produžen i prema Banjaluci. Čak sam i ponudio da, ukoliko je neko spreman da investira u produženje tog gasovoda, damo koncesiju ili formiramo zajedničko preduzeće, a ponudio sam i da bude izgrađena gasna elektrana”, rekao je Višković za RTRS.

On je naveo da je delegaciji Nižnjenovgorodske oblasti prezentovao projekte i iz sektora obnovljive energije.

“Ruska Federacija ima određene barijere u poslovanju sa EU i u tom smislu sam ponudio geografski položaj Srpske, koja je na vratima Unije, da bude taj most za proizvode iz Rusije koji bi se mogli naći na evropskom tržištu posredstvom zajedničkih kompanija, ili da ruske kompanije ovde naprave svoje pogone”, dodao je Višković.

On je naveo da je u sferi interesovanja i turizam, te da Srpska ima turističkih destinacija kao što su banje, a postoje i određene kulturne znamenitosti zanimljive turistima.

“Rusija je ogromno tržište i mi smo u nekim prethodnim godinama imali značajan problem u vezi sa nastupom na tom tržištu, jer nismo bili u poziciji da im ponudimo potrebne količine i zato vidim šansu da Srpska sarađuje sa ruskim oblastima. To bi bilo u skladu sa našim mogućnostima”, istakao je Višković.

On je naveo da Nižnjenovgorodska oblast ima bruto domaći proizvod veći od 50 milijardi /dolara/, a samo u prehrambenoj industriji ima više od 700.000 zaposlenih radnika, više od 100.000 studenata, da su tamo emitentni istraživački centri, da posluju sa čitavom Evropom, a njihovi proizvodi su prisutni i u SAD.

Višković je rekao da će predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik sigurno učestvovati na predstojećem Ekonomskom forumu u Sankt Petersburgu, te da još ne zna hoće li i on prisustvovati tom skupu.

Premijer Srpske rekao je da će od četvrtka, 23. maja, biti u Lincu u Austriji, gdje se otvara izložbeni salon privrede Republike Srpske i gdje će privrednici biti u prilici da svoje proizvode prezentuju austrijskom tržištu.

Višković je najavio da će tamo biti organizovano niz sastanaka i sa austrijskim privrednicima, da se pokuša što je više moguće poboljšati privredna saradnja.

“Moj prevashodni cilj je privreda i sve ono što ona kao realni sektor, iz kojeg se puni budžet i omogućava, a to je normalno funkcionisanje zemlje”, rekao je Višković.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.