Ustavni SUD BiH odbacio zahtjev 27 poslanika SDA odbačen kao nedopušten
Sarajevo - Ustavni sud BiH odbacio je kao nedopušten zahtjev 27 poslanika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH za ocjenu ustavnosti Uputstva o izmjeni i dopunama Uputstva o postupku sprovođenja posrednih izbora za tijela vlasti u BiH obuhvaćenih Izbornim zakonom BiH, saopšteno je danas iz ove pravosudne institucije.
U saopštenju je navedeno da je zahtjev odbačen zbog nenadležnosti Ustavnog suda BiH.
Ustavni sud je zaključio da osporeno Uputstvo o izmjeni i dopunama predstavlja akt koji je Centralna izborna komisija BiH /CIK/ donijela s ciljem primjene Izbornog zakona BiH u postupku sprovođenja posrednih izbora za organe vlasti u BiH, kojim je utvrđen preliminaran broj delegata za Dom naroda Parlamenta Federacije BiH koji se biraju iz skupština kantona.
Shodno tome, ali i činjenici da je riječ o odredbi privremenog karaktera, Ustavni sud je zaključio da se u konkretnom slučaju ne radi o opštem aktu za čiju je ocjenu ustavnosti nadležan.
Imajući u vidu i sadržaj podnesenog zahtjeva, Ustavni sud nije uočio nijedan razlog zbog kojeg bi osporeni akt CIK-a pokretao pitanje kršenja ljudskih prava i osnovnih sloboda, navodi se u saopštenju.
Ustavni sud pojašnjava da je tim zahtjevom osporen akt koji je CIK BiH usvojio 18. decembra prošle godine, a kojim je predviđeno da se prilikom popune Doma naroda Federalnog Parlamenta koristi popis stanovništva iz 2013. godine i princip 1/1/1, što podrazumijeva da će u tom domu biti najmanje jedan Bošnjak, jedan Srbin i jedan Hrvat iz svakog kantona, ukoliko budu izabrani. Pomenuto CIK-ovo uputstvo izazvalo je burne reakcije predstavnika određenog broja političkih stranaka u BiH koje navode da u Ustavu Federacije BiH jasno piše da se u pomenutom procesu /popuni Doma naroda/ može koristiti samo popis iz 1991. godine, te smatraju da osporeni akt /Uputstvo CIK-a BiH/ vodi podjeli BiH na tri etničke jedinice. Ustavni sud BiH danas je, odlučujući o zahtjevu Mladena Bosića, predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u vrijeme podnošenja zahtjeva, za ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednim zadrugama, utvrdio da su osporene odredbe u skladu sa Ustavom BiH i Protokolom uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Ustavni sud je zaključio da u konkretnom slučaju osporenim odredbama Zakona nije povrijeđen princip proporcionalnosti zbog toga što /iako se poljoprivredne zadruge obavezom zaključivanja teretnog ugovora o zakupu objektivno stavljaju u teži položaj nego što su ga imale prema prethodnim zakonskim rješenjima/ nad ovim principom prevagu ima princip javnog interesa koji se sastoji u privatizaciji imovine, a koji je kao takav u skladu sa “širokim poljem procjene” nadležnog zakonodavca. /kraj/ob/dad
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
