Uskoro zabranjeni radovi Endija Vorhola

Agencije
Uskoro zabranjeni radovi Endija Vorhola

Rad Endija Vorhola "13 najtraženijih ljudi" pripremeljen za njujoršku Svjetsku izložbu 1964. ali potom cenzurisan, biće uskoro predstavljen, 50 godina kasnije, na posebnoj izložbi kroz niz dokumenata i materijala.

Vorhol je bio jedan do 10 umjetnika koje je izabrao arhitekta Filip Džonson da urade murale na zidovima njujorškog paviljona na Svetskoj izložbi, a slavni pop-art umjetnik se opredilio za policijske fotorgrafije 13 najtraženijih kriminalaca.

Ispostavio se je da Vorholov rad nije pogodovao porodičnom karakteru svjetske izložbe - njujorški guverner Nelson Rokafler koji je želio da bude republikanski kandidat za predsjednika SAD, naredio je da se Vorholov mural prefarba uz obraloženje da su sedam od 13 kriminalaca Italijani i da ne treba otuđiti pripadnike italo-američke zajednice.

"Nema sumnje da Vorhola nije interesovala svjetska izložba porodičnog karaktera. Moguće je da je on sasvim jasno shvatio koncept, ali da je to uradio namjerno", rekla je kuratorka izložbe o Vorhovom radu Larisa Haris.

Izložba "13 najtraženijih ljudi: Endi Vorhol i Svetska izložba 1964" otvara se 27. aprila u Kvins muzeju, koji se nalazi u zgradi gdje je prvobitno trebalo da buder izložen rad. Na izložbi će biti predstavljeni arhivski dokumenti i materijali koji do sada nisu viđeni, pismo s pristankom umjetnika da rad bude prefarban, kao i knjiga s fotografijama kriminalaca njujorške policije.

Prema Vorholovoj autobiografiji, rad je morao biti povučen zbog "neke politicke stvari", koju, kako navodi, "nikada nije razumio".

"Vorhol je volio da eksperimentiše da vidi koliko daleko može ići", rekla je Haris.

Tada 36-godišnji Vorhol, poznat po slikama flaša koka-kole, konzervama sa supom i portretima slavnih, takođe je pravio slike na temu samoubistava i automobilskih nesreća.

"Endi je bio zainteresovan za tu tamniju stranu američke medijske kulture", rekao je Nikolas Čejmbers, kurator Vorholovog muzeja u Pitsburgu. On je podsjetio da je čuveni potrtet Merlin Monro urađen ubrzo poslije njenog samoubistva.

Vorhol je za Svjetsku izložbu ponudio drugi rad kao zamjenu - 25 identičnih portreta šefa sajma Roberta Mosesa, ali je Džonson to odbio kao neprikladno.

Dokumenta pokazuju da je Vorhol pristao da mural bude prefarban srebrnom bojom. Tri mjeseca kasnije, on je snimke murala iskoristio za radove na platnu "13 najtražnijih ljudi", a devet od njih će biti predstavljeno na izložbi koja će trajati do septembra.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana