Traže milione za neosnovani pritvor

Goran Maunaga
Traže milione za neosnovani pritvor

Sarajevo - Poreske obveznike naknada štete zbog neosnovanog pritvora koji izreknu Sud i Tužilaštvo BiH mogla bi da košta 4,29 miliona KM.

Pravobranilaštvo BiH trenutno vodi 32 predmeta u vezi sa ovim pitanjem. Poslije njihovog okončanja značiće se tačno koliko će se iz državne blagajne morati zagrabiti da bi se nadoknadila šteta oštećenima.

Pravobranilac BiH Medina Vilić rekla je za "Glas Srpske", pozivajući se na Zakon o zaštiti ličnih podataka, da ne može  otkriti imena tuženih (oštećenih).

Rekla nam je da je od 1. januara 2010. do 31. decembra 2015. godine pravosnažno okončano 48 predmeta u kojima je u potpunosti ili djelimično usvojen tužbeni zahtjev.

- Ukupno potraživanje tada je iznosilo 4,54 miliona KM, a tužiteljima je dosuđeno 1,54 miliona - navela je Vilićeva.

Samo u 2011. i 2012. godini bilo je 35 predmeta u kojima je na ime odštete plaćeno 514.000 KM, a najviše tih slučajeva bilo je u Sudu BiH, čak 13, sa iznosom odštete od 251.529 maraka. Dvije najveće pojedinačne odštete iz tih godina od 67.349 i 43.000 KM platio je Sud BiH.

U 2011. i 2012. godini u 32 predmeta izrečena je oslobađajuća presuda, a oštećeni su u pritvoru proveli ukupno 6.286 dana.

Za pet takvih slučajeva u Sudu BiH troškovi su iznosili 296.850 KM, dok je BiH platila 187.176 maraka u 11 predmeta u kojima je usvojena tužba za nadoknadu oštećenima koji su neosnovano bili u pritvoru.

I posljednjih godina najveći broj oslobađajućih presuda i slučajeva višegodišnjeg neosnovanog pritvora je u Sudu BiH. Nema sumiranih podataka o kojem broju je tačno riječ, a prema nezvaničnim informacijama, radi se o oko 70 odsto takvih predmeta.

Mnogo je primjera i slučajeva u kojima zbog nestručnosti Tužilaštva i nepostojanja dokaza poreski obveznici, nakon tužbi oštećenih zbog neosnovanog pritvora, moraju da plate stotine hiljada maraka. Tako je zbog neosnovanog držanja u pritvoru, povrede časti i ugleda, te pretrpljenog duševnog bola funkcionerima SDS-a Milovanu Bjelici i Mirku Šaroviću iz državnog budžeta isplaćeno 153.000 KM, odnosno 102.000 maraka. Bjelica, aktuelni načelnik Sokoca, u pritvoru je po naredbi Suda BiH bio 11 mjeseci, a Šarović, aktuelni ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, godinu. Obojica su 2007. godine oslobođeni svih optužbi. Bjelica je bio i dva mjeseca u pritvoru NATO-a, ali to mu nije nadoknađeno.

Bjelica kaže da je dobio odštetu, ali da šteta koju je pretrpio ničim ne može biti nadoknađena.

- To niko ne može da plati. A odšteta je otišla na pokrivanje troškova odbrane, vještaka, posjeta. Finansijski, to nije ni pet odsto onoga što sam izgubio tokom 12 godina kad nisam imao nikakva građanska prava. Kad te stave tu, nisi više čovjek, s druge si strane zakona, uz neviđena poniženja - kaže Bjelica.

Po optužbi za zločine protiv čovječnosti u pritvoru je skoro tri godine bio i bivši predsjednik ratnog Predsjedništva srpske opštine Bosanska Krupa Gojko Kličković, a sadašnji načelnik Krupe na Uni. Oslobođen je zbog nedostatka dokaza, a uskoro će mu biti isplaćeno stotine hiljada KM zbog neosnovanog držanja u pritvoru. U istom predmetu sa Kličkovićem bili su i Mladen Drljača i Jovan Ostojić, koji su takođe oslobođeni optužbi. I oni očekuju visoke odštete zbog neosnovanog držanja u pritvoru.

BiH je tužio i nekad optuženi za krivično djelo terorizma Naser Palislamović, koji je bio terećen za napad na Policijsku stanicu u Bugojnu. Nakon što ga je drugostepeno vijeće Apelacionog odjeljenja Suda BiH pravosnažno oslobodilo svih optužbi jer tužilac nije uspio da dokaže  krivicu, on od BiH traži isplatu 202.000 KM zbog protivpravnog hapšenja i držanja u pritvoru više od tri godine. Taj spor je u toku.

Seid Jašarević od BiH traži veliku odštetu koja je prouzrokovana pritvorom i zabranom kretanja. On je bio pod istragom Tužilaštva BiH zbog sumnje da je pomagao pri distribuciji deset kilograma heroina na crno tržište BiH. Vještačenjem je utvrđeno da nije zaplijenjena droga, već smjesa koju koriste bilderi.

Advokat Milan Romanić kaže da je riječ o velikom problemu za koji ne odgovaraju oni koji ga naprave, Sud i Tužilaštvo, nego nedužni građani.

- To se dešava iz dva razloga. Prvi, kad neko bude uhapšen na mig politike, i drugi, kad tužilac ne vodi dobro istragu i ne pripremi sve dokaze. Moguće je i da dođe do uticaja na svjedoke, tužioce, sudije, tokom procesa. A nadoknadu štete ne plaća ni tužilac koji je pogrešno procijenio, ni sudija koji je možda pogrešno presudio, nego to plaćamo svi mi poreski obveznici - kaže Romanić. Rekao je da je čudno i to što u takvim predmetima oštećeni neosnovano budu u pritvoru po dvije-tri godine, umjesto da im pritvor bude ukinut nakon mjesec-dva. 

Portparol Ministarstva pravde BiH Marina Bakić kaže da postupak u tim predmetima zahtijeva podnošenje tužbe za nadoknadu štete u parničnom postupku, uz prethodno obraćanje oštećenog ministarstvu radi postizanja sporazuma o postojanju štete, vrsti i visini naknade.

- Postupak sporazumijevanja je obavezan i vremenski je ograničen na tri mjeseca. Primarna nadležnost pripada organu uprave, a upravni postupak počinje obraćanjem oštećenog Ministarstvu pravde u kome naznači osnov štete, vrstu i visinu naknade. Postupak se sprovodi po pravilima Zakona o upravnom postupku BiH - kaže Bakićeva.

Alternativne mjere

Marina Bakić kaže da Ministarstvo pravde može i da uopšte ne donese rješenje povodom zahtjeva oštećenog za nadoknadu, pa on nakon proteka roka od tri mjeseca stiče pravo na podnošenje tužbe.

- S ciljem izbjegavanja takvih postupaka i neosnovanog pritvaranja, Ministarstvo pravde je putem Visokog sudskog i tužilačkog savjeta iniciralo češću primjenu alternativnih mjera pritvora koje su rijetke - rekla je Bakićeva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana