Teroristi se u BiH izvlače uz mizerne zatvorske kazne

U šest slučajeva optuženi su prošli bez ikakve kazne, jer su bivali oslobođeni ili je protiv njih obustavljen postupak. Samo u jednom slučaju kazna je bila veća od 20 godina zatvora, a ni ona nije konačna jer je izrečena u prvostepenom postupku. Iako se radi o jednom od najtežih krivičnih djela, pravni stručnjaci upozoravaju da je kaznena politika Suda BiH blaga, posebno kada se uporedi sa evropskim zemljama, gdje su sudije veoma rigorozne prema teroristima, s obzirom na sve veću prijetnju koju predstavljaju za globalnu bezbjednost.

Prepolovljene kazne

Analiza presuda koje su izricane optuženima za terorizam pokazuje i da su kazne u drugostepenom postupku pred Apelacionim vijećem Suda BiH bile uglavnom drastično umanjivane. Ta praksa prisutna je od prvog procesa za terorizam u BiH. Presudom od 10. januara 2007. godine Mirsadu Bektaševiću, koji je u prvostepenom postupku bio osuđen na 15 godina i četiri mjeseca zatvora, Apelaciono vijeće je skoro prepolovilo kaznu i izreklo mu pravosnažnu zatvorsku kaznu od osam godina i četiri mjeseca. Abdulkadiru Cesuru, koji je prvostepenom presudom osuđen na 13 godina i četiri mjeseca, Apelaciono vijeće Suda BiH je smanjilo kaznu na šest i po godina zatvora. Bajro Ikanović bio je osuđen na osam godina zatvora, ali mu je Apelaciono vijeće prepolovilo kaznu. Senad Hasanović je za terorizam osuđen prvobitno na dvije i po godine, da bi mu Apelaciono vijeće smanjilo kaznu na samo šest mjeseci.

Prema navodima optužnice, oni su planirali da na području BiH i nekoliko evropskih zemalja počine teroristički čin napadom na ambasade zapadnih zemalja kako bi ucijenili međunarodne snage da se povuku iz Iraka i Avganistana. U akciji protiv grupe koju je predvodio Bektašević, policija je u oktobru 2005. godine pronašla oko 20 kilograma eksploziva, a kao glavni posrednik u njegovoj nabavci označen je Ikanović. Osim ogromne količine eksploziva, u pretresima su pronađeni i pojasevi koji se koriste u samoubilačkim napadima i video-materijal na kojem se nepoznati bombaši samoubice opraštaju od ovog svijeta. Koliko blaga kaznena politika može biti štetna pokazuje činjenica da se Ikanović nalazi na sirijskom ratištu kao jedan od komandanata u redovima zloglasne Islamske države, protiv koje se bori cijeli svijet.

Presudom od 10. novembra 2011. godine Rijad Rustempašić je za terorizam osuđen na četiri i po godine, Abdulah Handžić na tri godine i četiri mjeseca, a Edis Velić na tri godine i četiri mjeseca. Tu presudu potvrdilo je i Apelaciono vijeće Suda BiH. Članovima te grupe na teret je stavljan terorizam, udruživanje radi činjenja krivičnih djela i neovlašćeni promet oružjem i vojnom opremom. Optuženi su da su namjeravali da izvrše napad na jedan od identifikovanih objekata radi ozbiljnog zastrašivanja stanovništva i ozbiljne destabilizacije osnovnih političkih, ustavnih, privrednih i društvenih struktura BiH. Suđenje su pratili stalni problemi jer su optuženi odbijali da se pojave u sudnici, slali uvredljiva pisma sudijama i svojim ponašanjem u sudnici konstantno ometali tok postupka. Na kraju su, ipak, prošli sa blagim kaznama.

Slična kaznena politika pratila je i slučaj atentata na HDZ-ovog poslanika u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona Ivu Tadića. Presudom od 21. novembra 2012. godine Zijadu Derviševiću je izrečena kazna od osam godina zatvora, ali je Apelaciono vijeće smanjilo na šest godina. Amelu Seferu je sa sedam kazna smanjena na pet i po godina, dok je Saša Bonić, koji je bio osuđen na šest, na kraju dobio pet godina zatvora. Dervišević, Sefer i Bonić su osuđeni zbog planiranja atentata na Tadića, čiji je automobil eksplodirao u aprilu 2011. na parkingu u Zenici. U automobilu su se u trenutku eksplozije nalazili Tadić i njegov stranački kolega i takođe poslanik u kantonalnoj Skupštini Pero Mamić.

Najveći slučajevi

Teroristički napadi na Ambasadu SAD u Sarajevu i Policijsku stanicu u Bugojnu izazvali su interesovanje cijelog svijeta i važe za dva najveća teroristička čina izvedena u BiH. U tim slučajevima su u prvostepenom postupku izrečene najveće kazne, ali je u jednom od njih Apelaciono vijeće ponovo smanjilo kaznu, dok drugi proces nije još okončan.

Vehabija Mevlid Jašarević je 2011. godine iz automatske puške više od pola sata pucao na američku ambasadu u Sarajevu i tom prilikom teško ranio pripadnika Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH. Uhapšen je tek kada ga je ranio snajperista. Jašarević je u prvostepenom postupku osuđen na 18 godina zatvora, da bi mu ona u žalbenom postupku bila smanjena na 15 godina. Emrah Fojnica i Munib Ahmetspahić, koji su bili označeni kao njegovi pomagači, oslobođeni su. Fojnica je nedavno poginuo u samoubilačkom napadu u Iraku.

Za teroristički napad na Policijsku stanicu u Bugojnu 27. juna 2010. godine optuženi su Haris Čaušević Oks, Adnan Haračić, Naser Palislamović, Emin Osmanagić, Haris Špago i Nedžad Keško, a suđenje u ovom predmetu traje godinama. Haris Čaušević je lani bio osuđen na 45 godina, ali je postupak vraćen na početak. Obnovljeni postupak trebalo je da počne 1. decembra ove godine, ali još nije počeo. Haračić je sa Tužilaštvom BiH sklopio sporazum o priznanju krivice na osnovu kojeg je osuđen na 14 godina zatvora, Palislamović je oslobođen, a protiv ostalih je obustavljen postupak.

Palislamović i Čaušević su u optužnici označeni kao glavni planeri i izvršioci napada. Oni su optuženi da su uz zid Policijske stanice podmetnuli veliku količinu eksploziva, objekat je u eksploziji potpuno uništen, a u napadu je poginuo policajac Tarik Ljubuškić, dok je šest njegovih kolega ranjeno. Palislamović je lani uhapšen na osnovu presude Kantonalnog suda u Bihaću od 19. januara 2011. godine, kada je osuđen na pet i po godina zatvora zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih sredstava.

Blage kazne

Pravni ekspert Krstan Simić kaže da je kaznena politika u BiH blaga u poređenju sa zemljama u kojima je demokratija najrazvijenija.

- Ako uporedimo kaznenu politiku u BiH sa kaznenom politikom drugih država, mora se konstatovati da je u načelu kaznena politika u BiH blaga kada je riječ o terorizmu, silovanjima i razbojništvima. U zapadnoj Evropi i drugim demokratskim zemljama kazne su mnogo oštrije. Recimo u SAD i nekim drugim demokratskim zemljama za razbojništvo se izriče doživotna robija, a kod nas osuđeni za terorizam dobijaju manje od pet godina zatvora - istakao je Simić.

On smatra da bi cijelo društvo moralo da se pozabavi pitanjem kaznene politike, ali i stručnosti sudija i tužilaca u pravosudnim institucijama na svim nivoima.

- Ovakva kaznena politika stvara nesigurno društvo. Kazne generalno imaju veliki značaj i zbog preventivnog djelovanja i stoga im se mora posvetiti dodatna pažnja. To se posebno odnosi na terorizam, s obzirom na situaciju u kojoj se nalazi cijeli svijet - istakao je Simić.

Kazne

Krivičnim zakonom BiH najmanja propisana kazna za krivično djelo terorizam je tri godine, a najviša dugotrajni zatvor. Ukoliko je prilikom izvođenja terorističkog čina neko poginuo, najmanja predviđena kazna je pet godina zatvora. Ako je terorista s umišljajem, odnosno namjerno usmrtio nekoga, najmanja predviđena kazna je deset godina, a zakon predviđa da se u tom slučaju može izreći i dugotrajni zatvor.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.