TWRA uplatila milione bošnjačkim političarima

Goran Maunaga
TWRA uplatila milione bošnjačkim političarima

Sarajevo - Direktor organizacije "Third World Relief Agency" (TWRA) Elfatih Hasanein, predsjednik i potpredsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović i Ejup Ganić i ministar spoljnih poslova RBiH Haris Silajdžić donijeli su odluku o osnivanju banke čiji su akcionari, između ostalih, TWRA i SDA.

Navedeno je to u odluci o osnivanju banke koju su pomenuti akteri donijeli na sastanku održanom u ženevskom hotelu "Prezident" 14. septembra 1993. godine, a koju je potpredsjednik FBiH Mirsad Kebo, među hiljadama dokumenata, predao Tužilaštvu BiH. TWRA je zbog povezanosti s terorizmom zabranjena u Austriji odakle je Hasanein protjeran, a strane obavještajno-bezbjednosne agencije došle su do niza dokaza koji govore da je preko TWRA finansiran šverc naoružanja u BiH i druge zemlje za potrebe terorista.

U odluci, koja je u posjedu "Glasa Srpske", navedeno je da je odlučeno da se Upravni odbor TWRA proširi sa još dva funkcionera SDA i RBiH Irfanom Ljevakovićem i Dervišom Đurđevićem, a da su akcionari novopredviđene banke i Međunarodna zajednica za pomoć muslimanima BiH, Merhamet i Gazi Husrevbegova medresa.

- Akcionari su i Kulturno društvo Preporod, Organizacija za pomoć porodicama šehida i određeni broj akcionara iz islamskog svijeta. Nadzorni odbor predviđene banke da se dopuni Teufikom Velagićem iz Beča - stoji u odluci.

Zaključeno je da bude pripremljen finansijski izvještaj o dobijenim i potrošenim sredstvima za pomoć muslimanima u BiH, te da Ganić sa Hasaneinom nastavi putovanje za Maleziju, Bruneje i Indoneziju.

Među dokumentima koje je Kebo proslijedio tužiocima su i bankarske kartice, odnosno uplate iz kojih se vidi koliko je, kada i kome od bošnjačkih funkcionera TWRA uplaćivala. Radi se o milionskom iznosu. U jednoj od tih kartica stoji da je TWRA 5. jula 1993. godine tadašnjem sekretaru SDA Hasanu Čengiću uplatila 350.000 dolara, 23. jula iste godine 400.000 njemačkih maraka (DEM), 4. avgusta 30.000 dolara, 17. avgusta 40.000 austrijskih šilinga, 29. avgusta 5.000 DEM, a 25. decembra milion maraka. Prema tim karticama, Čengiću je tokom 1992. i 1993. godine ukupno uplaćeno oko pet miliona dolara, oko deset miliona maraka i oko dva miliona šilinga.

Turskom biznismenu Fahimu Sejariju koji je povezan s porodicom Izetbegović i koji ima firme u BiH, TWRA je tokom 1993. godine uplatila više od četiri miliona njemačkih maraka, a tu su i imena Salima Šabića, Elberta Idelmana, Hašmi/Hofman/Šaja (ratni logističar SDA Senad Šahinpašić Šaja) te računi na kojima stoji da je novac uplaćen kao humanitarna pomoć.

Kebo je od 16. decembra prošle godine glavnom tužiocu Tužilaštva BiH Goranu Salihoviću u nekoliko navrata dostavio više od šest hiljada stranica dokumenata u vezi sa zločinima počinjenim nad Srbima u Vozući kod Zavidovića. Među njima su dokazi da su ratni načelnik CSB Zenica Šefik Džaferović i komandant Trećeg korpusa Armije RBiH Sakib Mahmuljin znali za te zločine i da ništa nisu uradili da ih spriječe i kazne krivce.

Kebo bi danas trebalo da u Tužilaštvu da iskaz u svojstvu svjedoka radi utvrđivanja eventualne odgovornosti Mahmuljina, Džaferovića i drugih lica u vezi sa ratnim zločinima nad srpskim civilima u mjestu Vozuća.

Elfatih Hasanein

U analizi rađenoj za potrebe bezbjednosnih službi u Briselu 2013. godine, koja nosi naziv "Moderni terorizam na Balkanu: Prava prijetnja bezbjednosti u Evropi", pominje se i Sudanac Elfatih Hasanein, bivši diplomata koji je imao bliske prijatelje među političarima u Sarajevu i koji je skupljao novac za kupovinu oružja za bošnjačku vojsku u ratu.

- Smatrao se glavnim bankarom vlasti u Sarajevu. Tvrdi se da je on bio koordinator terorističkih grupa u centralnoj BiH. Ti teroristi koristili su automobile sa diplomatskim tablicama. Dokazano je da su imali veze sa "Al-Kaidom" i Osamom bin Ladenom i drugim teroristima koji su planirali da koriste BiH kao bazu za organizovanje napada na ciljeve u zapadnoj Evropi - piše u toj analizi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana