Šverc droge kroz BiH i potrošnja u usponu

Vedrana Kulaga 18.09.2017 16:02

Sarajevo - BiH predstavlja veoma aktivno tranzitno područje za krijumčarenje raznih vrsta droge iz EU i Turske i obrnuto, a njeni državljani su najčešće u ulozi kurira, čiji je zadatak da roba stigne na zadatu adresu.

Podaci Ministarstva bezbjednosti BiH iz najnovije informacije o stanju bezbjednosti za 2016. godinu pokazuju da rute transporta narkotika variraju od njihove vrste. Marihuana i skank najčešće idu na relaciji Crna Gora - BiH (Hercegovina) - EU uz povremena odstupanja poput krijumčarenja skanka na relaciji Holandija - BiH. Iz pravca zemalja EU prema zemljama regiona ide transport sintetičkih narkotika, kao što su spid i ekstazi, dok se pošiljke heroina krijumčare dobrom znanom trasom preko Turske i zemalja jugoistočnog Balkana prema zemljama EU, takozvanom balkanskom rutom. Heroin koji dolazi sa istoka najvećim dijelom zaobiđe BiH zbog loše putne komunikacije i konfiguracije terena.

- Sintetičke opojne droge ekstazi i spid uglavnom dolaze iz Holandije u zemlje istočne Evrope, a manji dio, u zavisnosti od potreba tržišta, završava i u BiH. Spid je dostupan i cijenom prihvatljiv za konzumente i distributere, a u BiH iz Holandije se najčešće doprema u specijalno izgrađenim tajnim skrovištima u automobilima i kamionima - navelo je Ministarstvo bezbjednosti BiH.

Posebna pažnja skrenuta je na činjenicu da u BiH posljednjih godina policija pronalazi sve više skanka, što je posljedica većeg krijumčarenja te droge preko granice BiH. Pored toga povećava se broj i zasada marihuane.

- Iako je teritorija BiH prije svega tranzitno područje za transport narkotika prema EU, u porastu je broj zemljišnih parcela koje se koriste za uzgajanje marihuane s ciljem da se ona dijelom transportuje u inostranstvo, a određene količine preprodaju u BiH. Razlog povećane proizvodnje marihuane u BiH je stečeno iskustvo o načinu uzgajanja od kriminogenih lica u Holandiji - naveli su u Ministarstvu bezbjednosti.

Podaci do kojih su došle bezbjednosne agencije ukazuju i na dobru međusobnu i međudržavnu saradnju kriminalnih grupa, ali i da članovi grupa za neovlašćeni promet koriste takozvane kurire. U toj ulozi su državljani BiH, odnosno najčešće vozači koji legalno vrše prevoz kamionima, a u šupljinama vozila i prikolica skrivaju drogu. Krijumčarenje se obavlja i preko legalnih i preko ilegalnih graničnih prelaza sa BiH, a u njega su uključeni i pojedinci i organizovane grupe pri čemu koriste privatna putnička i vozila redovnog drumskog saobraćaja.

Prema podacima iz izvještaja, potrošnja droge u BiH je u porastu, ali je još relativno niska u poređenju sa drugim evropskim zemljama. Lani je u BiH registrovano 1.481 krivično djelo u vezi sa zloupotrebom droge, što je za gotovo 12 odsto više u odnosu na prethodnu godinu, kada ih bilo 1.325. Ta krivična djela upisana su u dosijee 1.549 osoba, što je za 5,51 odsto više nego godinu ranije - 1.468, a najviše ih je "palo" zbog posjedovanja i omogućavanja uživanja droge nakon kojeg slijedi neovlašćena proizvodnja i promet.

Ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić kaže da službe ne mogu biti zadovoljne dosadašnjim rezultatima u borbi protiv krijumčarenja droge.

- Rezultati koje postižemo presijecanjem kanala u smislu otkrivanja krijumčarenja, hapšenja lica, a posebno narko-bosova nisu zadovoljavajući. Sva borba se praktično svodi na sitne ulične dilere, koji su samo posljedica ozbiljnog krijumčarenja - rekao je Mektić, koji smatra da nema potrebnog nivoa opredjeljenja svih policijskih institucija u BiH za zajednički rad.

Akcija "Tranzit"

U informaciji o stanju bezbjednosti u BiH u 2016. godini između ostalog je pomenuto da je MUP RS u koordinaciji sa Tužilaštvom BiH sproveo međunarodnu akciju pod nazivom "Tranzit", kojom je presječen promet droge iz Crne Gore i BiH. U akciji "Tranzit" su oduzeti 11 kilograma skanka, veći broj digitalnih vaga, veća količina novca, SIM kartice za mobilne telefone i drugi predmeti.