Švendimen obustavio istrage o Tuzlanskoj koloni i Bradini

Švendimen obustavio istrage o Tuzlanskoj koloni i Bradini 11.12.2009 22:00 | G. Maunaga, M. Filipović

BANjA LUKA - Rukovodilac Posebnog odjeljenja za ratne zločine Tužilaštva BiH Dejvid Švendimen je u petak, posljednjeg radnog dana, obustavio istrage u "predmetu Bešlagić i drugi", koji su osumnjičeni za ratni zločin u Tuzli 15. maja 1992. godine nad pripadnicima JNA.

Švendimenu mandat za ovu funkciju ističe u ponedjeljak, 14. decembra.

Tužilaštvo BiH je saopštilo da je Švendimen obustavio i istrage u predmetu protiv Vahida Alagića, Faika Špage i Zije Landže. Oni su bili osumnjičeni za počinjene ratne zločine nad Srbima u selu Bradina u Konjicu u maju 1992. godine.

Švendimen smatra da je istraga u ovim predmetima provedena u skladu sa zakonom i da prikupljeni dokazi ne potkrepljuju optužbe protiv ijednog imenovanog osumnjičenog za ratne zločine, saopštilo je Tužilaštvo BiH.

- Kada je riječ o osobama koje su označene kao osumnjičeni, ne postoje dokazi koji ispunjavaju standarde dovoljne da bi ih se moglo optužiti za zločin - navodi se u saopštenju Tužilaštva BiH.

Navedeno je da je Švendimen u četvrtak dao saglasnost na odluku Kolegijuma tužilaca Posebnog odjeljenja za ratne zločine Tužilaštva BiH da se istraga u "predmetu Bešlagić i drugi" obustavi. Selim Bešlagić je bio ratni gradonačelnik Tuzle.

MUP RS zatražiće od VSTS-a da preispita odluke Tužilaštva BiH i da predmete "Tuzlanska kolona" i "logor Bradina" dodijeli drugom tužiocu, te da se obnovi istraga u ova dva slučaja.

Koordinator Tima za istraživanje i dokumentovanje krivičnog djela ratnog zločina u MUP-u RS Simo Tuševljak izjavio je Srni da je MUP RS iznenađen ovom odlukom Tužilaštva BiH, navodeći da će kao podnosilac službenih izvještaja i krivičnih prijava, MUP RS iskoristiti sva pravna sredstva.

Odluka Tužilaštva BiH najbolja je potvrda da je Tužilaštvo BiH politička, a ne pravosudna institucija, i kako se dnevnopolitički manipuliše istragama na štetu Srba, rekli su Srni u Vladi RS.

- To je još jedan dokaz da je krajnje vrijeme da se redefiniše status i Suda i Tužilaštva BiH i da stranci u ulogama sudija i tužilaca u BiH nemaju više šta da traže - kažu u Vladi i dodaju da je Švendimen i ovom odlukom pokazao da su sve primjedbe na njegovu neprofesionalnost i pristrasnost u potpunosti na mjestu.

Predsjedavajući Parlamenta BiH Milorad Živković kaže da Švendimen postupa po uzoru na visoke predstavnike koji su na kraju mandata donosili odluke uperene protiv RS i Srba.

- On na odlasku iz BiH želi da se dodvori Bošnjacima i onima koji su ih po zadatku poslali u BiH. Jasno je da su strane sudije i tužioci u BiH došli po zadatku, ali je očigledno da ne mogu da ostanu jer ne mogu da pomognu pravosudnom sistemu - kaže Živković.

Izvršni sekretar SNSD-a Rajko Vasić kaže da se radi o Švendimenovoj osveti zbog otkazivanja gostoprimstva stranim sudijama i tužiocima u BiH.

- Drugi razlog takve odluke je pokušaj da se zbog tih navodnih istraga stranci ostave u BiH. Ali to nije nikakva politička tragedija, jer BiH inače ne istražuje zločine koji su počinjeni ovdje i ne tretira ih jednako - kaže Vasić.

Tužilaštva i sudovi u BiH se, dodaje, kad-tad moraju preuzeti u svoje ruke i svi zločini se moraju istražiti. Čekajući, kaže, da to urade strani tužioci i sudije, nećemo ništa postići.

- Ne treba to shvatiti kao tragediju nego kao politički pritisak i sitno kalkulisanje. Da je htio, Švendimen je to do sada sve mogao da istraži - ističe Vasić.  

Predsjednik Saveza logoraša RS Branislav Dukić ogorčen je Švendimenovom odlukom o obustavljanju istrage u slučaju "Tuzlanske kolone" i zločina počinjenih nad Srbima u Konjicu.

- Riječ je o nevjerovatnoj i skandaloznoj odluci, jer je Švendimen obustavio istrage u dva stravična zločina nad srpskim narodom i to nekoliko dana pred odlazak iz Tužilaštva BiH - kazao je Dukić.

Istakao je da je riječ o Švendimenovom neviđenom bezobrazluku i licemjerstvu.

- Ne mogu da vjerujem da kao stranac koji je došao ovdje da radi po pravnim normama i primao basnoslovan lični dohodak, može da bude toliko licemjeran prema jednom narodu i da učini ovakav ustupak Bošnjacima na samom odlasku u SAD i isteku mandata u BiH - rekao je Dukić.

Ovim potezom, dodao je, Švendimen želi da kaže da je srpski narod zločinac, a bošnjački žrtva.

- Svjestan da Srbi nisu podržavali ostanak stranih sudija i tužilaca, Švendimen je očigledno želio da napakosti Srpskoj - kazao je Dukić.

Predsjednik BORS-a Pantelija Ćurguz rekao je da je neprihvatljiv jednostran pristup Tužilaštva BiH da obustavi ove istrage.

- Borcima je odavno jasan odnos Tužilaštva BiH i pojedinaca u Sudu BiH kada je riječ o procesuiranju ratnih zločina nad srpskim narodom, jer oni rade po smišljenom projektu čiji je cilj da se srpski narod i RS predstave kao agresori a drugi braniocima BiH - izjavio je Ćurguz.

Bivši logoraš i poslanik u Parlamentu BiH Slavko Jovičić kaže da Švendimen nije bio na ozbiljnoj funkciji, da bi vijest o obustavljanju istraga zločina protiv Srba shvatio kao novogodišnju šalu.

- Nemam dokaza za tvrdnje da je Švendimen za ovakve odluke dobio veliki novac, ali sigurno da je mnogo novca dobio na funkciji koju je obavljao, a ne radeći ništa. Radi se o cinizmu, hipokriziji i ponižavanju srpskog naroda - kaže Jovičić.

U napadu bošnjačkih snaga na kolonu JNA u Tuzli maja 1992. godine ubijeno je najmanje 50 vojnika, a ranjeno 44. Za ove zločine pred Vijećem za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu Ilija Jurišić je osuđen na 12 godina zatvora.

Svjedočenje

Zločini u Bradini i Glavatičevu, koji su se na teret stavljali Alagiću, Landži i Špagi, samo su dio zločina nad Srbima u Konjicu. Tog 25. maja 1992. godine, kada su srpsko selo Bradinu napale udružene snage Zelenih beretki, Hrvatskog vijeća odbrane i Hrvatskih oružanih snaga ubijeno je 44 Srba, 36 iz Bradine i osam iz obližnjeg sela Brđani.

Njih 26 je sahranjeno u masovnoj grobnici u porti pravoslavnog hrama u Bradini.

Preživjeli Srbi su poslije napada na Bradinu zarobljeni i odvedeni u zloglasni logor Čelebić, gdje su mučeni i ubijani.

- Nema te kuće koja toga dana nije bila zavijena u crno - ispričao je nekadašnji mještanin Bradine Blagoje Đorić.

Na zemlji Bogdana Kureša, ubijenog na kućnom pragu, izgrađena je džamija. Preživjela Bogdanova djeca odavno traže da se džamija izmjesti sa njihovog srušenog ognjišta i proces je u toku. Nedugo po izgradnji na džamiji je postavljena spomen-ploča na kojoj piše da je "25. maja 1992. Bradina oslobođena od četnika".

Bivši žitelj Bradine Borislav Gligorević bio je zatvoren, sa sinom Milanom, u logor Čelebić.

- Izgubio sam svaku nadu da će zločini u Bradini ikada biti kažnjeni, a zločinci izaći pred lice pravde. Ovdje je život zauvijek stao - ispričao je Gligorević.

Strahinja Živak, kojem su u Bradini strijeljani sinovi Slobodan i Velimir, majka Bosiljka i deset bližih rođaka, napisao je 11 knjiga u kojima svjedoči o zločinu u ovom mjestu.

"Bosić nije nadahnut"

Predsjednik Srpske demokratske stranke Mladen Bosić nije želio da komentariše obustavljanje istrage u vezi sa slučajem "Tuzlanska kolona" i počinjenih zločina nad Srbima u Konjicu.

- Nisam nadahnut da to komentarišem - kazao je Bosić.



© Glas Srpske 2012 ISSN 2303-7385 | Impresum | Marketing | Kontakt | Latinica | Ćirilica