Svaki šesti poslanik preletač

Svaki šesti poslanik preletač 07.09.2018 09:56 | nezavisne.com

Banjaluka, Sarajevo - Svaki šesti poslanik na nivou Predstavničkog doma BiH i Narodne skupštine (NS) RS u protekle četiri godine promijenio je politički dres i priklonio se drugoj političkoj opciji.

Od 83 poslanika u NS RS, na ovakav potez odlučilo se njih 12, dok je to isto od 42 na državnom nivou, učinilo njih sedmoro.

Sezonu “prelijetanja” u NS RS otvorili su poslanici na izbornoj listi sa DNS-om Adam Šukalo i Goran Đorđić, koji su nakon raskida s DNS-om zajedno formirali poslaničku grupu, a onda su se ponovo odvojili, nakon čega je Šukalo prišao PDP-u, a Đorđić postao samostalni poslanik. Transfer Šukala i Đorđića proizveo je već čuvenu aferu “papak”, kada je vladajuća koalicija odgovorila izvlačenjem poslanika Vojina Mitrovića iz Kluba NDP-a i Ilije Stevančevića, koji je kao predsjednik Partije ujedinjenih penzionera skupštinsku fotelju dobio na kompenzacionoj listi SDS-a. Podsjećanja radi, u prethodnom mandatu Stevančević je napustio klub SP-a nezadovoljan što, kako je objasnio ovaj potez, njegove ideje i program za penzionere nisu implementirani od strane socijalista.

SDS-ove redove najviše su uzdrmali izlazak Nenada Stevandića, potpredsjednika te stranke, koji je izlazak iz SDS-a i formiranje SDS-K objasnio nezadovoljstvom što je njegova bivša stranka, kako je tvrdio, postala suviše bliska SDA u Sarajevu, ali i Slavka Dunjića, koji se požalio da u SDS-u nije bio shvaćen na pravi način. Stevandić je zbog ovog poteza glasovima skupštinske većine izabran za potpredsjednika parlamenta, a kuriozitet je da je zbog njega promijenjeno i pravilo o broju potpredsjedničkih mjesta u parlamentu. Zanimljivo je i to da je on prvo podnio ostavku kao potpredsjednik iz reda SDS-a, a onda bio izabran kao potpredsjednik na prijedlog SDS-K.

Ostali preletači u NS RS su Zlatko Maksimović, Simona Žakula i Darko Banjac, koji su napustili SDS, Zoran Pologoš, koji je izašao iz PDP-a, kao i Nedeljko Milaković, koji je na kraju mandata iz socijalista preletio u SDS nakon glasanja o zaključcima Anketnog odbora u vezi s okolnostima smrti Davida Dragičevića. Milaković je nakon ovog poteza dobio sedmo mjesto na izbornoj listi SDS-a za Narodnu skupštinu u Izbornoj jedinici 3. Duško Ivić je napustio DNS kako bi SDS-K mogao da formira poslanički klub, kojeg pored njega čine Banjac, Dunjić i Stevandić.

U Predstavničkom domu BiH, najveća preletačka drama potresala je SDA, iz koje su izašli Senad Šepić, Salko Sokolović i Sadik Ahmetović, koji su formirali Nezavisni blok i istakli Šepića kao njihovog kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. S njima je jedno vrijeme u društvu bio i Šemsudin Mehmetović, koji se, na kraju, ipak predomislio i ostao u SDA. Iz ove stranke u samostalne poslanike odletio je i Safer Demirović. Pomalo neuobičajeno, on ovaj transfer nije objasnio “neslaganjem s programom” matične stranke, već formiranjem nove političke opcije u Tuzlanskom kantonu.

Najzanimljivije prelijetanje na nivou BiH je prelazak Jovana Vukovljaka iz DNS-a u samostalne poslanike, i ponovo ulijetanje u DNS, u kojem se i sada nalazi, pa bi se za njega moglo reći da je dvostruki preletač u jednom skupštinskom mandatu.

SDS su na nivou države potresli odlasci Đorđe Krčmara, koji je iz SDS-a preletio u DNS, i Borislava Bojića, koji je ostao nezavisni poslanik, ali je u Klubu DNS-a. U slučaju Bojića kuriozitet je i to što ni sam vrh SDS-a, kako su kasnije tvrdili, nije imao pojma da će napustiti stranku, te da ih je do zadnjeg minuta uvjeravao da su priče o njegovom odlasku lažne.

SDS je, osim bez troje poslanika, ostao i bez delegata u Domu naroda, s obzirom na to da ih je napustio Ognjen Tadić, potpredsjednik stranke, koji je takođe preletio u DNS-ovo jato.

Ivana Marić, politička analitičarka iz Sarajeva, kaže da je jedini način da se spriječi prelijetanje to da birači kazne one koji su to činili u prethodnom mandatu, a da nadležna tijela ispitaju imovinu, odnosno da li je došlo do neke vrste koruptivnih radnji na osnovu kojih je neki poslanik napustio političku opciju.

“Mislim da se u veoma malom broju slučajeva može reći da se radi o iskrenim namjerama. Građani glasaju za kandidate očekujući od njih da će ostati vjerni onoj političkoj ideji na kojoj su izabrani, a ne da pređu u suprotni tabor, što se dešava u najvećem broju slučajeva”, zaključila je ona.



© Glas Srpske 2012 ISSN 2303-7385 | Impresum | Marketing | Kontakt | Latinica | Ćirilica