Sudijski grijeh vaskršnje jaje

Goran Maunaga
Sudijski grijeh vaskršnje jaje

Sarajevo - U moru problema u pravosuđu sa kojima se suočava Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) BiH, na njihov sto došao je i jedan iz kategorije nevjerovatnih, a odnosi se na prijavu protiv sudije zbog - vaskršnjeg jajeta.

U bizarnom slučaju nezabilježenom u pravosudnim institucijama sudija Opštinskog suda u Sarajevu Dejana Radojević-Bjeloš prijavljena je predsjednici tog suda Janji Jovanović i VSTS-u, a potom i Kancelariji disciplinskog tužioca VSTS-a jer je na stolu držala vaskršnje jaje.

"Glas Srpske" saznaje da je sudiju prijavio jedan od kolega bošnjačke nacionalnosti, tvrdeći da se radi o kršenju Zakona o VSTS-u. Tim zakonom je sudijama, tužiocima i svim radnicima pravosudnih institucija zabranjeno nošenje vjerskih obilježja i ispoljavanje pripadništva bilo kojoj vjeroispovijesti. Ipak, ovaj slučaj je toliko benigan da bi i tako stroge zakonske odredbe mogle polučiti kaznu za sudiju.

- Jovanovićeva je od sudije Radojević-Bjeloš tražila izjašnjenje povodom navoda u prijavi, a iz VSTS-a su odgovorili da hrana koja stoji na stolu ne predstavlja vjersko obilježje. Podnosilac prijave protiv sudije je, nezadovoljan odgovorom iz VSTS-a, prijavio Radojević-Bjeloš i Kancelariji disciplinskog tužioca VSTS-a - istakao je sagovornik "Glasa Srpske" iz pravosudnih institucija BiH.

Potpredsjednica VSTS-a Ružica Jukić potvrdila je da je podnosilac prijave tražio od VSTS-a tumačenje da li je vaskršnje jaje koje sudija drži na stolu vjersko obilježje.

- Nigdje nije tačno propisano i definisano šta su vjerska obilježja, ali to sigurno nije hrana koja stoji na stolu. Tako mu je i odgovoreno iz kabineta predsjednika VSTS-a. To mogu biti odjeća ili predmeti koji predstavljaju vjersko obilježje, a ne hrana. To bi značilo i da, recimo, baklava predstavlja vjersko obilježje ili ispoljavanje pripadništva određenoj vjeroispovijesti, što je nemoguće i bila bi nevjerovatna teorija - kaže Jukićeva.

Prema njenim riječima, u pravosuđu BiH nikada nije zabranjena ni iskorijenjena pojava odlaska u džamiju na klanjanje podne-namaza, što je očigledno ispoljavanje pripadništva vjeroispovijesti.

- Predsjednici sudova i glavni tužioci žele da iz VSTS-a direktno i poimenično kažu onima koji na taj način krše zakon da to ne čine. Kad im kažemo da je VSTS donio odluku o tome koju treba da poštuju svi, oni i dalje insistiraju na tome da mi svakome pojedinačno to kažemo. Na taj način zaobilaze i zakon i odluku VSTS-a - kaže Jukićeva.

Ona ističe da Zakon o VSTS-u, kada je riječ o nošenju vjerskih obilježja i ispoljavanju pripadništva vjeroispovijesti, nije primijenjen kako bi trebalo.

- Čak i u VSTS-u neki zaposleni u podne idu na džumu da klanjaju podne-namaz. Ta pojava nikad nije ukinuta i to zavisi od rukovodilaca da li će to dozvoliti. Mnogi to dozvoljavaju ne želeći da se zamjeraju. Po toj logici svima bi trebalo da bude dopušteno sve, da ispoljavaju svoju vjersku pripadnost i sprovode svoje vjerske propise i običaje. A to bi odvelo u eskalaciju i tužilaštva i sudovi više ne bi bili pravosudne institucije - kaže Jukićeva.

Portparol VSTS-a Marjana Popović rekla je da je pitanja u vezi sa slučajem koji je otvoren protiv sudije Radojević-Bjeloš uputila Kancelariji disciplinskog tužioca VSTS-a i do zaključenja ovog broja "Glasa Srpske" nisu stigli odgovori na njih. Odgovori nisu stigli ni iz sarajevskog Opštinskog suda.

Primjeri

Sudija Opštinskog suda u Sarajevu Sabina Hadžizulfić na posao je dolazila "pokrivena" još prije nekoliko godina iako se radi o očiglednom vjerskom obilježju.

Posljednjih godina je zabilježeno da je predsjednik Opštinskog suda u Kalesiji Ibrahim Omerović sa skoro svim zaposlenim petkom u podne odlazio na džuma-namaz. U posljednje vrijeme ta pojava je smanjena, ali ima još nekoliko sudija i radnika koji ne poštuju zakon i kojima niko ne može da zabrani odlazak u džamiju. To je u posljednje vrijeme sve izraženije i u institucijama pravosuđa u Zenici.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana