Sudije žele samostalnost, ali samo u trošenju novca

Vedrana Kulaga
Sudije žele samostalnost, ali samo u trošenju novca

Banjaluka, Sarajevo - Rukovodstvo Ustavnog suda BiH, pravosudne institucije na čijoj reorganizaciji godinama insistira politički vrh Republike Srpske, objelodanilo je da više ne želi da bude “obični” budžetski korisnik već traži potpunu samostalnost u kreiranju vlastitog budžeta.

Potrebe i želje nadležni su saželi u srednjoročnom planu rada te pravosudne institucije od 2019. do 2021. godine gdje je naglašeno da taj sud nije dio zakonodavne ni izvršne ni redovne sudske vlasti te da je pozicioniran kao posebna samostalna i nezavisna vlast.

- I pored činjenice da Ustavni sud samostalno priprema, utvrđuje i usvaja prijedlog svog budžeta, u daljoj proceduri odobravanja i utvrđivanja tretira se kao “običan” budžetski korisnik, a njegov budžet ima i dijeli sudbinu budžeta ostalih budžetskih korisnika/institucija - piše u srednjoročnom planu rada.

Budžetom institucija na nivou BiH za 2018. godinu odobren im je novac za 94 radnika, a što uključuje 88 zaposlenih u Sekretarijatu i šest domaćih sudija. Troje stranih sudija, čiji odlazak zagovara RS, finansiraju se takođe iz budžeta, ali nisu u radnom odnosu, već primaju naknadu za obavljanje funkcije sudije.

U sudu kažu da se godinama susreću sa istim problemom, a to je da im se budžetom ne odobravaju onoliko novca koliko im je potrebno za izvršavanje uloge i misije u društvu. Dodali su da su za ovu godinu tražili 6,4 miliona KM, a dobili 5,49 miliona.

Naglasili su i da razumiju te poštuju ekonomsku situaciju u zemlji, ali da je evidentno da se takav restriktivni pristup ne primjenjuje na sve, prikazavši odobrene budžete Ustavnog suda BiH, Suda BiH i Tužilaštva BiH od 2002. do 2018. iz kojeg je vidljivo da su im kolege dobijale više novca.

Vlast u RS traži da strane sudije odu iz Ustavnog suda BiH, a prije izvjesnog vremena saopšteno da su SNSD i HDZ BiH pripremili prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH koji bi omogućio zamjenu stranih sudija domaćim i onemogućilo preglasavanje na štetu jednog naroda, ali nije naišlo na potrebnu podršku, prije svega bošnjačke strane.

Priča o odlasku stranih sudija posebno je intenzivirana prije nekoliko godina kada je Ustavni sud prihvatio zahtjev lidera SDA Bakira Izetbegovića, sa pozicije bošnjačkog člana Predsjedništva i poništio rezultate referenduma o Danu Republike Srpske koji je održan 25. septembra.

Šef Kluba poslanika u odlazećem sazivu Predstavničkog doma Parlamenta BiH Staša Košarac ističe da sudije imaju dosta pametnijeg posla kojim treba da se bave.

- Zakon o Ustavnom sudu BiH mora biti donesen jer je sada to institucija u kojoj očigledno stranci, sa predstavnicima jednog konstitutivnog naroda mogu da donose odluke. Naš stav je da stranci ne mogu da se miješaju u unutrašnja pitanja u BiH. Pričati o tome da budu samostalni u budžetiranju, a da pri tome u sudu sjede stranci, potpuno je nekorektno. Nećemo odustati od toga da se stranci eliminišu iz toga suda i da bude usvojen novi model funkcionisanja - rekao je Košarac.

Predsjednik RS i SNSD-a Milorad Dodik, koji preuzima poziciju srpskog člana Predsjedništva BiH, podsjetio je na ovu problematiku prije nekoliko dana i ponovio je da strane sudije moraju da odu iz Ustavnog suda.

Pravilnici

Savjet ministara BiH u julu prošle godine, na inicijativu Ustavnog suda, usvojio je izmjene pravilnika o korišćenju telefona, novca za reprezentaciju te o uslovima nabavke i načinu korišćenja službenih vozila u institucijama BiH, kojima je izuzeo sud od njihove primjene.

- Ova pitanja Ustavni sud je uredio svojim internim opštim aktima - piše u dokumentu.

Budžetski zahtjevi  Ustavnog suda (u KM)

Godina       iznos

2019.          6.450.000

2020.          6.420.000

2021.          6.420.000

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana