Slobodan Gavranović, gradonačelnik Banjaluke: Neophodno stvoriti uslove za brži razvoj Banjaluke

Vesna Popović
Slobodan Gavranović, gradonačelnik Banjaluke: Neophodno stvoriti uslove za brži razvoj Banjaluke

Banjaluka je snažan regionalni centar sa velikim kapacitetima za ekonomski razvoj. Ono čemu se radujemo je interesovanje drugih gradova za saradnju sa našom krajiškom ljepoticom. To znači da Banjaluka ima ugled, a priznanja koja smo dobili posljednjih godina i u ovako teškim vremenima za sva naša ostvarenja govore da imamo šansu za napredak.

Rekao je ovo u intervjuu za “Glas Srpske” gradonačelnik Banjaluke Slobodan Gavranović.

- Obezbjeđivanjem uslova za razvoj privrede u Banjaluci stvoriće se pretpostavka i za ekonomski prosperitet i zapošljavanje. Već sada imamo dovoljno partnera u svijetu - dodao je Gavranović.

* GLAS: Banjaluka brojnim manifestacijama obilježava Dan grada - 22. april. Šta poručujete građanima?

GAVRANOVIĆ: Ove godine Banjaluka slavi poseban jubilej, 70 godina svoje slobode. Već od 1. aprila počele su svečanosti povodom Dana grada i tako će biti tokom cijelog mjeseca. Poseban akcenat je na promociji vrijednosti tekovina Narodnooslobodilačke borbe, jer su srpski narod i građani sa ovih prostora bili na strani sila pobjednica u Drugom svjetskom ratu i dali znatan doprinos u antifašističkoj borbi. Svečana akademija biće održana 22. aprila u Banskom dvoru - Kulturnom centru, a tada će biti uručene tradicionalne aprilske nagrade i priznanja pojedincima i kolektivima, te predstavljeni oni koji su najzaslužniji za dalji razvoj Banjaluke. Građanima čestitam Dan grada sa željom i nadom da ćemo ga dugo slaviti. Uprkos teškim vremenima koja su donijela drastičan pad sredstava u budžetu i katastrofalnim prošlogodišnjim poplavama nijedna funkcija grada nije dovedena u pitanje. Kriza je dostigla vrhunac, a nadam se da će grad postepeno izlaziti iz poteškoća u kojima se trenutno nalazi.

* GLAS: Kako danas vidite Banjaluku?

GAVRANOVIĆ: Kao razvijen, moderan urbani centar. Banjaluka je grad slobodnih ljudi! Siguran sam da će se u narednom periodu rješavanjem brojnih ekonomskih i političkih pitanja u RS i BiH stvoriti pretpostavke za brži razvoj. U tome vidim šansu.

* GLAS: Kakva je ekonomska perspektiva grada?

GAVRANOVIĆ: Banjaluka je snažan regionalni centar sa velikim kapacitetima za ekonomski razvoj. Ono čemu se radujemo je interesovanje drugih gradova za saradnju sa našom krajiškom ljepoticom. To znači da Banjaluka ima ugled, a priznanja koja smo dobili posljednjih godina i u ovako teškim vremenima za sva naša ostvarenja govore da imamo šansu za napredak. Obezbjeđivanjem uslova za razvoj privrede u Banjaluci stvoriće se pretpostavka i za ekonomski prosperitet i zapošljavanje. Već sada imamo dovoljno partnera u svijetu.

* GLAS: Već ste treću godinu na čelu Banjaluke. Kako ocjenjujete protekli period?

GAVRANOVIĆ: Uvijek može bolje i više i treba težiti ka tome. Ovo je jedan od najtežih perioda kroz koji prolazi Banjaluka, iz više razloga. Od 2008. godine smo izloženi snažnom uticaju ekonomske krize, a od 2010. godine imamo znatan pad budžetskih sredstava, što utiče na realizaciju naših planova. Osim toga, u posljednje četiri godine prihod od PDV-a u budžetu grada manji je za 40 miliona maraka. To je ogroman novac koji smo mogli uložiti u značajne investicije. Uz sve to, grad je ostao i bez mogućnosti da kroz zaduženje poboljša likvidnost, a porasli su godišnji iznosi za otplatu kredita koji trenutno iznose 20 miliona KM. Ako se nastavi ovakvo punjenje budžeta, gradska kasa u ovoj godini biće na nivou od 105 miliona KM. To znači da ćemo četvrtinu budžeta davati za kredite, a ostalo moramo rasporediti na zakonske obaveze i ostale potrebe.

* GLAS: Kakvo je trenutno stanju u budžetu grada?

GAVRANOVIĆ: Punjenje budžeta u prvom kvartalu u odnosu na plan bilo je na nivou 81,6 odsto. Poreski prihodi su bili za 3,5 odsto manji u odnosu na isti period prošle godine, dok su prihodi čije je prikupljanje u nadležnosti grada za 7,4 odsto veći u odnosu na isti period lani. I dalje bilježimo pad prihoda po osnovu PDV-a, a to je najizdašniji prihod koji puni kasu svake lokalne zajednice. Trenutno ta preraspodjela funkcioniše tako da lokalne zajednice dobiju ono što preostane kada se namire svi ostali. Banjaluka je sa 70 miliona KM prihoda od PDV-a došla do 40 miliona maraka, tako da se moraju otvoriti razgovori u vezi sa pravičnijom raspodjelom tog novca. Banjaluku su prošle godine pogodile i poplave koje su prouzrokovale ogromnu štetu. Veliki iznos sredstva iz budžeta grada je bio usmjeren na hitne intervencije, zbog čega je, između ostalog, i nastao deficit u prošloj godini.

* GLAS: Da li će ove godine biti većih investicija u gradu?

GAVRANOVIĆ: Teško je predviđati investicije kada nemate izvore finansiranja. Imamo spremne desetine većih projekata čija vrijednost je od sedam miliona KM pa naviše. Njihova realizacija će, nažalost, morati sačekati bolje vrijeme. U ovoj godini moramo završiti višegodišnji projekat izgradnje sistema snabdijevanja vodom i kanalizacije. Ostala je i izgradnja dva rezervoara u naselju Tunjice i dio mreže. Uskoro bi trebalo da budu završene ambulante u Borkovićima i Bočcu, koje gradimo zajedno sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite RS, a trebalo bi da počne i izgradnja ambulante u Donjim Kolima. Takođe bi trebalo da počne izgradnja puta za Priječane. Ove godine biće uloženo oko 1,4 miliona KM za sređivanje infrastrukture i poslovnu zgradu u Poslovnoj zoni Ramići.

* GLAS: Može li grad u budžetu obezbijediti dovoljno novca za potrebe socijalnih kategorija?

GAVRANOVIĆ: Grad godišnje izdvaja oko 11 miliona KM za socijalnu komponentu i to je jedina stavka u budžetu koju ne smanjujemo. Novina u ovoj godini je da ćemo za personalnu asistenciju sprovoditi postupak javne nabavke. Za stipendiranje na osnovu socijalnog statusa grad je podržao 492 učenika i 296 studenata, a za ove namjene će od 1,6 miliona maraka biti upotrijebljeno 778.000 KM. Finansiramo rad humanitarnih udruženja i javnih kuhinja, koje dnevno pripreme 680 obroka. Obezbijedićemo prevoz lica sa invaliditetom i za te namjene je planirano 50.000 maraka. Osim toga, prošle godine smo iz budžeta izdvojili oko 1,5 miliona KM koje smo podijelili građanima koji su pretrpjeli štetu od poplava.

* GLAS: Već dugo postoji problem finansiranja sporta i sportskih klubova. Na koji način će to biti riješeno?

GAVRANOVIĆ: Pokušali smo u ovoj godini da kategorizacijom oko 260 klubova odredimo šta je to obaveza grada. Finansiraćemo rad oko 46 klubova, jer ne možemo podržati više. Grad u 2015. godini finansira sport sa oko četiri miliona KM, kroz različite osnove. Direktno 1,3 miliona KM za sportske klubove, dok je ostatak novca planiran za sportsku infrastrukturu, obezbjeđivanje ostalih uslova za rad i takmičenje klubova. Dosadašnjim načinom finansiranja sporta nismo doprinosili njegovom razvoju već gašenju. Veoma brzo formiraćemo poseban tim, koji će raditi na stvaranju posebnog modela finansiranja sporta za narednu godinu.

Grb

* GLAS: Već dugo grad bira novi grb. Kako ste zadovoljni dosadašnjim procesom?

GAVRANOVIĆ: Nezadovoljan sam što imamo takvo stanje, ali odluku Ustavnog suda RS moramo poštovati. Imali smo tri pokušaja izbora novog grba, a prema raspoloženju javnosti ni ovaj posljednji neće biti uspješan, ali sačekaćemo sud javnosti. Smatram da u kreiranju izgleda grba grada treba poći od postojećeg, jer u njemu postoji najveći stepen saglasnosti. U njemu treba tragati za korekcijama da bi se samo dogradila ona rješenja koja je osporio Ustavni sud RS.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana