Skeniranje listića izborna avantura
Sarajevo - Izmjenama Izbornog zakona BiH koje predviđaju promjene na biračkim mjestima, uključujući i skeniranje glasačkih listića, ušli bismo u izbornu avanturu, a ne u zakonom definisan proces sprovođenja izbora, upozorila je juče predsjednica Centralne izborne komisije (CIK) BiH Irena Hadžiabdić.
Ona je istakla da je predložena radikalna reforma izbornog procesa i da je nerealno da bude primijenjena na oktobarskim opštim izborima.
- Možemo dosta toga riješiti podzakonskim aktima, ali ne možemo mijenjati Izborni zakon. U slučaju izmjene zakona treba sprovesti javne nabavke u kratkom vremenu, obezbijediti sredstva za nabavku opreme, sprovesti analizu stanja na terenu, testirati opremu, edukovati one koji treba njom da rukuju i birače. Zbog toga je nerealno da izmjene mogu biti primijenjene na opštim izborima - navela je Hadžiabdićeva.
CIK BiH je i u mišljenju upućenom Domu naroda Parlamenta BiH naveo da predložene izmjene zakona nisu precizne i da bi u slučaju usvajanja mogle stvoriti niz problema. U CIK-u su naveli da predložena rješenja, koja pored skeniranja listića uključuju i uvođenje kamera na biralištima i uzimanje otiska prsta glasača, nisu prihvatljivo i da u slučaju primjene predloženih novina postoji veliki rizik da tok i vrijeme izbora budu poremećeni što se može odraziti na cijeli proces. Ozbiljne primjedbe na predložena rješenja iznijele su i agencije za zaštitu ličnih podataka i za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH.
Iz CIK-a je najavljeno da će između 7. i 9. maja raspisati opšte izbore. Hadžiabdićeva je pojasnila da bi, ako Parlament BiH na nekoj od narednih sjednica usvoji pomenute izmjene Izbornog zakona, mogli imati ogroman problem jer bi izbori bili raspisani po jednim, a sprovedeni po drugim zakonskim odredbama.
S druge strane, dodala je, izmjene Izbornog zakona koje se tiču ravnopravnosti naroda i prevashodno popunjavanja Doma naroda Parlamenta FBiH moguće su i poslije raspisivanja izbora.
- Traženje rješenja treba nastaviti i u izbornoj godini, iako je to vrlo nepopularno i protivno međunarodnim standardima. Mi ćemo čekati sve dok zakonodavac ima obavezu da ispuni odluku Ustavnog suda BiH u vezi sa ovim izmjenama. Ta rješenja su nam neophodna da bismo završili izbore. Ako zakonodavci dođu do njih i u januaru 2019. godine dobro su došla, inače imamo ogroman problem - upozorila je Hadžiabdićeva.
Izmjene Izbornog zakona koje se tiču uvođenja novih tehnologija juče je ponovo trebalo da razmatra Dom naroda Parlamenta BiH, ali je sjednica odgođena zbog nedostatka kvoruma usljed nedolaska tri hrvatska delegata. Na sjednici se nisu pojavili Ljilja Zovko i Zdenka Džambas iz HDZ-a BiH i Mario Karamatić iz HSS-a. Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Bariša Čolak iz HDZ-a BiH demantovao je spekulacije da je Klub Hrvata bojkotovao sjednicu da ne bi bile usvojene izmjene zakona.
- Zovko nije došla zbog smrtnog slučaja u porodici, Džambas je bolesna, a Karamatić je javio da ne može doći na sjednicu - rekao je Čolak.
Drugi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Safet Softić iz SDA smatra da nedolazak tri hrvatska delegata na sjednicu predstavlja "kupovinu vremena" da bi se ušlo u raspisivanje izbora bez izmjena Izbornog zakona BiH.
Nova sjednica Doma naroda zakazana je za 15. maj. Predsjedavajući Doma naroda Ognjen Tadić iz Narodne stranke izrazio je nadu da će 15. maja usvojiti predložene izmjene zakona, ali je dodao da više nije moguće da one budu primijenjene na opšte izbore.
Iza prijedloga izmjena zakona stoje SDP, SBB i DF, a u Domu naroda podržali su ga SDA, SDS, Narodna stranka i jedan hrvatski delegat. Protiv su bili SNSD, DNS i preostali hrvatski delegati jer su stigle kasno da bi bile primijenjene na opštim izborima.
Prisluškivanje
Delegati Doma naroda Parlamenta BiH juče je trebalo da se izjasne i o tri prijedloga izmjena Zakona o krivičnom postupku, ali je i to odgođeno zbog nedostatka kvoruma.
Ustavni sud BiH je u julu 2017. godine dao zadatak vlasti na nivou BiH da u roku od šest mjeseci usvoji izmjene ovog zakona. One se odnose na posebne mjere praćenja i prisluškivanja osoba osumnjičenih za terorizam i druga teška krivična djela, koje su prema važećem zakonu vremenski neograničene.
- Sada je na potezu Ustavni sud, a radi se o instituciji koja je u toku ovog mandata izazvala više političkih kriza. Tamo sjede političke ličnosti koje su bile visoki funkcioneri političkih stranaka i imaju očigledne veze sa političkim strankama i danas - rekao je Ognjen Tadić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
