Reforma u ćorsokaku zbog Ustavnog suda BiH
Banjaluka - Strukturalni dijalog o pravosuđu BiH, koji je započet u maju 2011. godine nakon što je Banjaluku posjetila tadašnja visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton, nije dao nikakve rezultate, a Ustavni sud BiH kao najviša pravosudna institucija u međuvremenu je postao najveći generator političkih kriza u BiH.
Proces koji je pompezno najavljivan, uz tvrdnje najviših međunarodnih zvaničnika da će doprinijeti reformi pravosuđa u BiH, na kraju je ispao najobičnija šarena laža, dok su svi pokušaji političkih predstavnika Republike Srpske, ali i hrvatskih zvaničnika u BiH, da bude usvojen zakon kojim bi bili precizirani rad i nadležnosti Ustavnog suda BiH zaustavljeni već na samom startu od bošnjačkih političara.
Bivši pomoćnik ministra pravde Republike Srpske Nikola Kovačević, koji je poslije penzionisanja nastavio kao ekspert da predstavlja Republiku Srpsku u strukturalnom dijalogu, kaže da se u okviru tog procesa odavno ništa ne dešava.
- Trenutno stanje se slobodno može nazvati mrtvo stanje. Dok ne bude konstituisana nova vlast na nivou BiH, ne vjerujem da će se išta i dešavati. Što se tiče dosadašnjih rezultata, nešto smo bili napravili kada je počelo da se govori o Sudu BiH, ali i to sada stoji - kaže Kovačević.
Kada je riječ o Ustavnom sudu BiH, Kovačević objašnjava da je stranim sudijama istekao mandat poslije pet godina na tim funkcijama.
- Precizirano je da im poslije pet godina ističe mandat i da Parlamentarna skupština BiH treba da donese zakon i izabere nove sudije. Međutim, dalje se kaže da dok to ne bude urađeno strane sudije ostaju na svojim pozicijama. Znamo da je to pokušano, da su svi srpski poslanici u Parlamentu BiH predložili novi zakon o Ustavnom sudu BiH, ali taj prijedlog je oboren već u samom startu. Bošnjački političari apsolutno nisu pokazali niti pokazuju volju za donošenje tog zakona i jasno se protive odlasku stranih sudija, tako da s te strane ne vidim rješenje - kaže Kovačević.
Najbolju potvrdu njegovih riječi da se rješenje ne nazire predstavlja činjenica da je Savjet ministara početkom marta 2017. godine usvojio Akcioni plan za sprovođenje Strategije za reformu sektora pravde u BiH, koji je predviđao usvajanje zakona o Ustavnom sudu BiH, koji je ostao mrtvo slovo na papiru.
- Akcionim planom, odnosno strategijom, bilo je predviđeno da već u prvom kvartalu prošle godine u parlamentarnu proceduru bude upućen zakon o Ustavnom sudu BiH. Ali, od toga nije bilo ništa, a koliko sam informisan, nije napisano nijedno slovo novog zakona. U svakom slučaju, nijedan predstavnik Ministarstva pravde Republike Srpske tim povodom nikada nije pozvan u Sarajevo - kaže pomoćnik ministra pravde Republike Srpske Slobodan Zec, koji je bio uključen u izradu strategije.
On dodaje da je nosilac tog posla trebalo da bude Ministarstvo pravde BiH, ali da su u sve obavezno morali da budu uključeni i predstavnici iz Republike Srpske.
- Pokušano je da se neke stvari pomjere sa mrtve tačke kada je riječ o zakonima o Sudu i Tužilaštvu BiH i zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, ali što se tiče zakona o Ustavnom sudu BiH, o tome nema ni riječi - kaže Zec.
SDS i SNSD
Svih 13 poslanika srpskih političkih partija u Predstavničkom domu Parlamenta BiH u januaru 2016. godine uputili su u parlamentarnu proceduru zakon o Ustavnom sudu BiH, koji je predviđao odlazak stranih sudija iz ovog suda.
Međutim, zakon nije dobio podršku jer su ga bošnjački poslanici oborili već na Ustavnopravnoj komisiji, na kojoj su ocijenili da zakon nije u skladu s Ustavom BiH. Poslije toga su lideri SNSD-a i HDZ-a BiH Milorad Dodik i Dragan Čović najavili da će predložiti zakonsko rješenje, ali ono nikada nije stiglo pred parlamentarce.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
