Rajko Kuzmanović, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti RS: Stranci i unitaristi glavni kreatori krize

* GLAS: Od potpisivanja Dejtonskog sporazuma navršavaju se 22 godine. Gdje je BiH danas, a gdje je taj sporazum?

KUZMANOVIĆ: Nakon 22 godine postojanja Dejtonskog sporazuma s pravom se postavlja pitanje kakvi su njegovi efekti. U formalnopravnom smislu, dobro je koncipiran, saglasno stanju i odnosima u BiH i ostaje samo da bude doslovno primijenjen. Sporazum je veliko kompromisno rješenje, koje objektivno daje iste mogućnosti i ista prava svim ljudima u BiH, bez obzira na njihova lična svojstva. Očigledno je da sporazum, kao akt, nije u krizi. U krizi su vanustavne odredbe sporazuma, koje je prisilno nametnuo visoki predstavnik svojim odlukama, kao i neka akta i institucije doneseni i ustanovljeni preglasavanjem u legalnim institucijama BiH. Dejtonski sporazum je stabilan, bez obzira na to što se na njega atakuje, jer se, kao međunarodni ugovor, ne može mijenjati, osim Aneksa 4 - Ustava BiH, koji se može mijenjati, ali po posebno propisanoj proceduri. Nosioci vanustavnih promjena teže da se „puzećim“ metodom naruši postojeći državni poredak i ustanovi neko nerealno (unitarno) uređenje.

* GLAS: Gotovo cijelu istoriju sporazuma obilježila su upozorenja, uglavnom iz Srpske, da je derogiran i da se primjenjuje njegov duh, a ne slovo. Da li je i koliko takva primjena doprinijela tome da i danas imamo nestabilnu situaciju?

KUZMANOVIĆ: Zagovaranje takozvanog duha sporazuma je zloupotreba pravne maksime, prema kojoj onaj ko primjenjuje zakon mora, osim slova, poznavati i duh zakona. Međutim, odredbe Ustava BiH su jasne. Iz njih se vidi da je duh Ustava uspostavljanje mira i državnog uređenja, a ne njihovo podrivanje i težnja za nekim novim državnim poretkom. Zato treba čuvati i njegovati Dejtonski sporazum, posebno Aneks 4 - Ustava BiH, kao jedan od najznačajnijih i najuspješnijih međunarodnih mirovnih ugovora, koji je parafiran u Dejtonu i potpisan u Parizu 1995. godine. Proces derogiranja Ustava BiH, a posebno Ustava RS, započeo je odmah poslije njihovog donošenja. Ustav BiH derogiran je naročito stvaranjem novih organa, ustanova i organizacija. Tako je u Savjetu ministara sada devet ministara, a u Ustavu se navode tri. Ustav poznaje četiri institucije BiH, a danas ih ima oko 60 (uprave, direkcije, zavodi, agencije). RS je vanustavno oduzeto oko 70 nadležnosti. Vlasti i javnost u RS se energično suprotstavljaju takvom narušavanju Ustava.

* GLAS: Ko je kriv za to i ima li dejtonska BiH šansu da izađe na pravi put?

KUZMANOVIĆ: Svaka država, državna zajednica ili federalna jedinica može naći rješenje svog unutrašnjeg uređenja ili političkih odnosa ako za to postoji politička volja. Za BiH se može naći rješenje permanentne političke krize, ako se shvati da se ništa ne može riješiti majorizacijom, preglasavanjem, nerazumijevanjem i bez dobre volje, ali toga u BiH, nažalost, nema na vidiku. Dejtonski sporazum je, uz sve manjkavosti, uspostavio održivu formu državnog uređenja. Tim sporazumom nije stvorena idealna država - država blagostanja, ali nije stvorena ni levijatan država. Nađeno je kompromisno rješenje, kojim je ustanovljeno složeno dvoentitetsko uređenje. Sporazumom nijedan narod nije dobio sve što je želio, ali je dobio dovoljno da može ostvariti i očuvati svoj identitet - jezik, pismo, kulturu, tradiciju. Pa i pored toga, stvara se permanentna kriza. Za takvo stanje krivci su svi oni koji krše Ustav i zakone, koji sprečavaju vladavinu prava, a to su inostrani faktor i unitaristi.

* GLAS: Iznenadno pronalaženje primjerka Dejtonskog sporazuma nedavno u Palama uzburkalo je situaciju u BiH, posebno kada se ima u vidu da je sudbina originala koji su pripali BiH dugogodišnja misterija. Kako gledate na takav odnos prema jednom izuzetno važnom dokumentu?

KUZMANOVIĆ: Desetak dana poslije potpisivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH javnost je dobila njegov prevod. Ubrzo se javilo više prevoda, koji su manje-više isti. Kada je trebalo pojasniti neke detalje iz sporazuma, zatražen je original, kojeg nije bilo ni u jednoj instituciji BiH i entitetima. Nedavno su, navodno, pronađeni originali (ili kopije) u Sarajevu i Palama. Bilo da su ta dokumenta originali ili kopije, ništa se njihovim „pronalaskom“ neće promijeniti, jer original postoji i u Dejtonu i u Parizu. Ovo je dokaz nezrelosti i neozbiljnosti institucija BiH, ali i dokaz da sporazum nije istinski prihvaćen. Stvara se želja za novim sporazumom, što je nerealno i što bi dovelo do repriziranja krize u BiH.

Poruka

* GLAS: Koja je Vaša poruka političarima u BiH povodom nove godišnjice dogovora o Dejtonskom sporazumu?

KUZMANOVIĆ: Dvadeset i dvije godine dovoljne su da se modelira prihvatljivo državno uređenje na bazi Ustava i Dejtonskog sporazuma. Međutim, u našoj društvenoj stvarnosti neki su još na početku i traže nerealna i neprimjerena rješenja. Zato bih poručio svim političkim predstavnicima: manite se traženja nerealnih rješenja i ispunjenja neostvarenih želja i vratimo se izvornom dejtonskom rješenju. To znači da treba da se strogo pridržavamo Ustava i sporazuma, da svi treba da se drže svojih nadležnosti, da pravosuđe bude pravedno i isto za sve i da se eliminiše strani faktor. Treba stvarati kulturu mira nasuprot nekulturi sukoba. Uvjeren sam da će nam tada svima biti bolje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.