Prvim poslanicima mjesečno 1.200 maraka

Vedrana Kulaga
Prvim poslanicima mjesečno 1.200 maraka

Banjaluka - Predsjednici, potpredsjednici i poslanici prvog saziva Narodne skupštine RS uskoro bi mogli ostvariti dugo očekivano pravo na naknadu koja bi trebalo da bude u visini jedne i po prosječne plate u RS, odnosno oko 1.200 KM.

Sudbina tog prijedloga je u rukama njihovih kolega u aktuelnom sazivu parlamenta RS.

Nekadašnji poslanici okupljeni u Asocijaciji stvaralaca RS već duže vrijeme traže da bude riješen njihov status, jer dobar dio njih živi teško i bez ikakvih privilegija. Njihov zahtjev u više navrata je bio tema razgovora sa najvišim zvaničnicima Srpske, koji su rezultirali Nacrtom zakona o pravima izabranih predstavnika RS od 1991. do 1996. godine čiji je predlagač predsjednik RS Milorad Dodik. Dodik je istakao da su mnogi članovi Asocijacije stvaralaca RS izgubili poslove i nisu uspjeli da riješe egzistencijalna pitanja, zbog čega je potrebno usvojiti propis kojim će biti regulisana njihova doživotna prava. Nacrt zakona je upućen u skupštinsku proceduru, a pred poslanicima bi trebalo da se nađe 15. septembra.

U obrazloženju je navedeno da je potrebno da zakonom bude uređen način ostvarivanja prava narodnih poslanika koji su dužnost obavljali od 24. oktobra 1991. godine do 14. septembra 1996. godine. Poslanici, predsjednici i potpredsjednici bi, ako aktuelni narodni tribuni daju zeleno svjetlo za predloženi dokument, trebalo mjesečno da primaju oko 1.200 KM. Za sprovođenje tog zakona, prema procjenama nadležnih službi, godišnje će biti potrebno oko 2,1 milion KM.

- Nakon smrti korisnika pravo na naknadu imaju bračni supružnik i djeca (bračna, vanbračna i usvojena), pastorčad, djeca uzeta pod starateljstvo i druga djeca bez roditelja uzeta na izdržavanje. Djeca ostvaruju pravo na novčanu naknadu ako su na redovnom školovanju i ako nisu starija od 26 godina. Pravo na naknadu utvrđuje se rješenjem koje donosi generalni sekretar Narodne skupštine RS - predviđeno je u nacrtu zakona.

Prvi saziv Narodne skupštine RS brojao je 83 poslanika, a u periodu koji je obuhvaćen zakonom kroz skupštinsku salu ih je prošlo 90. Iako niko nema pouzdan podatak, pretpostavlja se da među živima više nije dvadesetak poslanika iz tog vremena. U periodu na koji se odnosi nacrt zakona predsjednici RS su bili Radovan Karadžić i Biljana Plavšić, a potpredsjednici Plavšićeva, Nikola Koljević i Dragoljub Mirjanić. Od njih među živima jedino nije Koljević.

Predsjednik prvog saziva Narodne skupštine Momčilo Krajišnik izrazio je zadovoljstvo predlaganjem nacrta zakona.

- Konačno se ispravlja mala nepravda prema ljudima koji su stvarali Srpsku i koji su niz godina bili na marginama. Nadam se da naši nasljednici u Skupštini neće biti protiv toga - rekao je Krajišnik.

Zadovoljan je i Slobodan Bijelić koji je bio u skupštinskim klupama u tom periodu.

- Radili smo tada u teškim vremenima, a danas je nemali broj mojih kolega socijalno ugrožen i skoro pa i dotakao dno društvene ljestvice. Drago mi je zbog ove odluke vlasti RS. Koliko je god važno da dobijemo naknadu jednako je bitno i pravo da prisustvujemo sjednicama parlamenta naše RS za koju smo se borili - rekao je Bijelić.

Ovo nije prvi put da se status poslanika prvog saziva pokušava zakonski urediti. Narodna skupština je 2006. godine usvojila Zakon o pravima i dužnostima poslanika, ali on nije sproveden zbog toga što je tadašnji predsjednik RS Dragan Čavić odbio da ga potpiše.

- Odbio sam da potpišem zakon o pravima poslanika, jer je taj akt bio nemoralan i nesrazmjeran u odnosu na brojne druge kategorije stanovništva. Zakon ima i dnevno političku dimenziju, pošto se ovim aktom želi napraviti razdor unutar SDS-a i indirektno pružiti podrška novoosnovanoj Izvornoj SDS u koju su ušli brojni poslanici prvog saziva - istakao je juče Čavić.

Drugi neuspješan pokušaj datira iz 2012. godine kada je tadašnji predsjednik Narodne skupštine Igor Radojičić pokrenuo inicijativu za rješavanje statusa poslanika prvog saziva kroz priznavanje duplog radnog staža i zagarantovanu penziju. Razlog za inicijativu je bio u tome što poslanicima prvog saziva vrijeme provedeno u skupštinskim klupama tokom rata nikada nije uračunato u radni staž. Većina ih je poslije ratnih dešavanja ostala bez posla, ali i bez penzija.

 

Prava

* Posebna novčana naknada

* Prisustvo svečanim sjednicama Narodne skupštine

* Prisustvo svečanostima obilježavanja Dana Republike i drugih republičkih praznika

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana