Predstavljen Bilten sa imenima poginulih i nestalih Srba

"Bilten na srpskom i engleskom jeziku izašao je danas iz štampe i sutra će biti podijeljen svim diplomatskim predstavništvima u Srbiji", rekao je Štrbac novinarima u Banstolu, gdje će biti građena crkva posvećena žrtvama vojne akcije "Oluja".

On je dodao da su na integralnom spisku poginulih i nestalih Srba u "Biltenu" svoje mjesto našle i žrtve "Oluje". "Na spisku se nalaze 1.853 žrtve žOlujež, kao i 851 nestalih u toj zloglasnoj akciji hrvatske vojske", rekao je Štrbac.

On kaže da je "Oluja" specifična po tome što su u toj vojnoj akciji stradali uglavnom srpski civili.

"U žOlujiž je stradalo 65 odsto civila i čak 27 odsto žena. Više od 50 odsto stradalih su stariji od 65 godina života. To dovoljno o govori o izrazito zločinačkom karakteru te vojne akcije", rekao je Štrbac.

Odgovarajući na pitanje koliko je država Hrvatska dužna prognanim Srbima po osnovu uništenih domova, otete imovine i zemlje tokom rata, Štrbac kaže da procjene ukazuju na 30 milijardi evra.

"Međutim, ono što je bitnije od svakog novca su izgubljeni životi koji su nenadoknadivi. Tu su i porušeni spomenici, pravoslavne crkve i drugi objekti koji su pripadali Srbima, a zaista su neprocjenjive vrijednosti", rekao je Štrbac.

On je naveo da je i sam žrtva rata u Hrvatskoj jer su mu u toj zemlji ostali grobovi oca i sina, koje ne može da posjeti.

"Ko može procijenti moj bol što ne mogu posjetiti grobove svog oca i sina, jer mi hrvatske vlasti ne dozvoljavaju da uđem u tu državu iz samo njima znanih razloga", pita Štrbac.

On kaže da se Srbi mogu nadati da će povratiti nešto od svoje izgubljene imovine u Hrvatskoj.

"U tom smislu, dobar je znak, rekao bih, što se država Srbija, Danom sjećanja prvi put žumiješalaž u obilježavanje stradanja Srba. Država Srbija i Republika Srpska, jedine dvije preostale srpske države, mogle bi biti kamen-međaš da se promijene odnosi prema srpskim žrtavama, kao i imovini koju su izgubili", rekao je Štrbac.

Upitan kako gleda na pritiske Zapada sa ciljem nestanka Republike Srpske i šta bi se desilo da se taj scenario i ostvari, Štrbac kaže da bi posljedice po Srbe bile stravične.

"Ukoliko bi nestala Republika Srpska, malo toga bi podsjećalo da su u BiH nekad živjeli Srbi. Desila bi se nova tragedija poput one koja je zadesila Srbe u Hrvatskoj nestankom Republike Srpske Krajine. Uostalom, pitam Zapad, da li je vrijednija teritorija bez 220.000 ljudi, koliko ih je prognano u žOlujiž ili su vrijedniji ljudi", rekao je Štrbac.

Prema njegovim riječima, spomenika žrtvama "Oluje", kao što će to na duhovni način biti buduća crkva u Banstolu, trebalo bi biti i više.

"Ovakvih crkava sjećanja na žrtve žOlujež trebalo bi u Srbiji da bude mnogo više nego što je to danas. I ne samo crkava-spomenika. Čujem da ju je ovdašnji narod već prozvao crkvom-optužnicom jer ukazuje na jedan od najvećih zločina u 20. vijeku. Ime je dobro da vijekovima stoji, optužuje, podsjeća i upozorava da se takav zločin nikad i nikom na svijetu ponovo ne desi", rekao je Štrbac.

Kod krsta na mjestu gdje će biti podignuta crkva sjećanja na žrtve "Oluje", koja je dobila ime Blage Marije, u utorak, 4. avgusta, episkop sremski Vasilije služiće parastos povodom 20 godina od stradanja Srba u akciji "Oluja".

Banstol je naselje sa oko 3.500 žitelja od kojih su 95 odsto Srbi prognani iz Hrvatske poslije "Oluje".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.