Pravobranilaštvo BiH otima imovinu Srpske

Goran Maunaga
Pravobranilaštvo BiH otima imovinu Srpske

Banjaluka, Sarajevo - Pravobranilaštvo BiH insistiranjem na knjiženju vojne imovine u Han Pijesku na BiH otima imovinu RS i otvara vrata da sva perspektivna vojna imovina na teritoriji Srpske bez odluke Suda BiH bude uknjižena na BiH, upozorili su juče predstavnici Srpske.

Apelaciono odjeljenje Suda BiH donijelo je krajem 2015. godine odluku da Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS bude naloženo da na BiH uknjiži pravo vlasništva nad vojnim objektom "Veliki Žep" u Han Pijesku. Sud je odbacio žalbe iz RS početkom 2016. godine, a Pravobranilaštvo je nedavno zatražilo knjiženje imovine na BiH.

Savjetnik ministra pravde RS Nikola Kovačević istakao je da Pravobranilaštvo BiH insistira da Srpska sprovede presudu i da imovina u Han Pijesku bude uknjižena na BiH.

- Sud BiH je oteo teritoriju RS. On nije nadležan da odlučuje o imovini, a problem je i što ta institucija odlučuje u prvom i drugom stepenu i o reviziji, tako da se ne može očekivati da budu uvaženi naši zahtjevi - rekao je Kovačević.

Upozorava da nije u opasnosti samo vojna imovina, nego i teritorija RS.

- Ako bi ta imovina bila uknjižena na BiH, RS bi izgubila vlast na toj teritoriji, što je suprotno Dejtonskom sporazumu i Ustavu RS. Ustavom RS definisano da je teritorija Srpske neotuđiva, nedjeljiva i jedinstvena, što znači da je Sud BiH donio odluku suprotnu Ustavu. Onaj ko ne bi sproveo odluku te institucije o imovini čini krivično djelo, ali i ako je sprovede krši Ustav RS, što je ozbiljan problem - naveo je Kovačević i dodao da i visoki predstavnik u BiH stavovima da je vojna imovina u vlasništvu BiH derogira zakone koje je nametnuo njegov prethodnik 2005. godine kada je zabranio raspolaganje vojnom imovinom.

Pravni predstavnik RS Slobodan Radulj, koji je bio pravobranilac, kaže da je Dejtonski sporazum potpisan onda kad je došlo do razgraničenja između entiteta i da je svako prelaženje te granice nedopustivo.

- To je direktno kršenje Dejtonskog sporazuma i odluka Suda BiH je nesprovodiva. Niko nije dužan da sprovodi nezakonite odluke, pa ma ko da ih je donio. Imovina koja se nalazi na teritoriji entiteta pripada tom entitetu. Eventualne promjene moguće su samo uz saglasnost svih strana i nikako drugačije - kaže Radulj i pretpostavlja da iza ofanzive na RS stoji strani faktor i nastojanje da NATO pokrije teritorije na kojima su nekad bile kasarne bivše JNA.

Član Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost Parlamenta BiH Dušanka Majkić kaže da je zahtjev Pravobranilaštva BiH sramotan.

- Nema te zemlje u kojoj se vlasništvo nad imovinom upisuje u katastarske knjige na osnovu nečije naredbe. O tome bi u najmanju ruku trebalo da postoji zakon i to su svi tvrdili. Međutim, naknadno je na osnovu zahtjeva Ministarstva odbrane BiH počelo knjiženje. Na osnovu samo jednog slučaja u Han Pijesku pokušava da se knjiži imovina koja je vlasništvo RS na institucije BiH - kaže Majkićeva.

Vršilac dužnosti pravobranioca BiH Mlađen Mandić kaže da iz Pravobranilaštva BiH nije proslijeđen nikakav akt Vladi RS o knjiženju kompletne perspektivne vojne imovina na BiH.

- Mi smo tražili uknjiženje samo onoga što je Sud BiH dosudio i što je postalo pravosnažno jer je i revizija završena. To je knjiženje prava vlasništva nad vojnim objektom "Veliki Žep" u Han Pijesku. Za ostalu imovinu to ne traži Pravobranilaštvo, to je politički dogovor a mi smo samo tehničko osoblje - kaže Mandić tvrdeći da na osnovu presude o vojnoj imovini u Han Pijesku ne mogu da slijede i odluke za ostalu perspektivnu vojnu imovinu u RS.

Knjiženje perspektivne nepokretne vojne imovine postavljeno je kao uslov BiH na putu ka članstvu u NATO-u.

NATO

Dušanka Majkić kaže da je očigledno i da predstavnici NATO-a, kojima je knjiženje vojne imovine na BiH bio uslov za pristup tom savezu, odstupaju kada su vidjeli da je to tvrd orah.

- Zato sada kažu da bi Akcioni plan za članstvo u NATO-u mogao da bude aktiviran i bez knjiženja imovine na BiH. Tu se svašta dešava - rekla je Majkićeva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana