Posljednji voz za pravdu i nepristrasno pravosuđe
Sarajevo - Ujednačavanje krivičnog zakonodavstva i sankcija, posebno u procesima za ratne zločine, i jasno razgraničavanje nadležnosti Suda BiH i sudova u entitetima, biće prioriteti u ovogodišnjoj reformi pravosuđa.
U institucijama naglašavaju da ti poslovi moraju biti završeni do kraja 2017. jer više nema vremena za čekanje na završetak ključnih stvari u procesu reforme pravosuđa koji traje već 15 godina. Akcionim planom za sprovođenje Strategije za reformu sektora pravde predviđeno je da do kraja 2017. bude izmijenjen Zakon o krivičnom postupku BiH i da bude usvojen zakon o sudovima kojim bi konačno bilo riješeno pitanje nadležnosti Suda BiH. Na zakonskim rješenjima radiće ministarstva pravde BiH, RS, FBiH i Pravosudna komisija Brčko distrikta.
Ministar pravde BiH Josip Grubeša kaže da treba ujednačiti zakonodavstvo da se ne bi dešavalo da za ista krivična djela sudovi sude prema različitim krivičnim zakonima i da BiH zbog toga bude zatrpana presudama Ustavnog suda BiH ili Evropskog suda za ljudska prava.
- To je posebno neophodno kada je riječ o teškim krivičnim djelima, da ne dolazimo u pravnu nesigurnost. Formirana je radna grupa za harmonizaciju sva četiri krivična zakona u BiH. Ona bi uskoro trebalo da završi posao kako bi svi izašli sa ujednačenim pristupom - rekao je Grubeša i dodao da BiH mora donijeti zakon o sudovima i da je uvjeren da će ta stranica biti zatvorena do kraja godine.
Savjetnik ministra pravde RS Nikola Kovačević istakao je da se Srpska zalaže da bude jasno razgraničena nadležnost Suda BiH i sudova u entitetima.
- Ne možemo prihvatiti institut proširene nadležnosti koji strahovito zloupotrebljavaju Tužilaštvo i Sud BiH. Ne mogu ove institucije po svom nahođenju preuzimati predmete koji su u isključivoj nadležnosti pravosudnih institucija RS - istakao je Kovačević.
Podsjeća da su predmeti preuzimani bez ikakvog obrazloženja, pa se dešavalo da zbog nerada dođe i do njihove zastare.
- Zakon o sudovima RS je jasno i decidirano regulisao za koja krivična djela su nadležni osnovni sudovi kao prvostepeni, a za koja okružni kao drugostepeni i Vrhovni sud kao zadnja instanca koji rješava predmete na osnovu žalbi i vanrednih pravnih lijekova - istakao je Kovačević.
Srpska je u postupku donošenja novog krivičnog zakonika, koji je potpuno usaglašen sa najsavremenijim standardima.
- Zalažemo se da za krivična djela propisana ovim zakonikom isključivo budu nadležni pravosudni organi RS - istakao je Kovačević.
Bivši ministar pravde BiH Bariša Čolak smatra da je neophodno obaviti reviziju kompletnog zakonodavstva, posebno krivičnog, te da je neophodno donijeti zakon o sudovima.
- Reforma pravosuđa traje godinama, a nikako da donesemo zakon o sudovima u BiH. Ni pitanje proširene nadležnosti Suda BiH još nije riješeno, iako se o tome govori godinama i u okviru strukturalnog dijaloga sa EU o reformi pravosuđa - rekao je Čolak.
On dijeli mišljenje da je jedan od kamena spoticanja različita primjena krivičnog zakona za ista krivična djela.
- To je problem koji nas opterećuje cijeli niz godina. Na to je upozorio ne samo Ustavni sud BiH nego i Evropski sud za ljudska prava. Čak i poslije tih odluka i upozorenja pravosudne institucije na nivou BiH nastavile su da postupaju kao i do tada - kaže Čolak i zaključuje da treba zavesti red kako bi na isti način bili procesuirani odgovorni za svaki zločin i kako bi svaka žrtva bila ista.
Ustavni sud
Strategija za reformu sektora pravde u BiH, kao što je "Glas Srpske" objavio, predviđa i odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, a ako bude realizovana planiranim tempom, to bi trebalo da se desi iduće godine.
Akcionim planom je predviđeno da u narednoj godini bude izrađen i u parlamentarnu proceduru upućen dugo očekivani zakon o Ustavnom sudu BiH. Za realizaciju tog zadatka zaduženo je Ministarstvo pravde BiH, koje će zakon sačiniti u koordinaciji sa vlastima RS, FBiH i Brčko distrikta.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
