Pomirenje i povjerenje ključni za ostvarivanje saradnje

"Proces ide jednom putanjom koja ima svoje uspone i padove, ali moram reći generalno da je trend ppozitivan", kazao je Izetbegović.

Istakao je da upravo ovakvi susreti na kojima će se susresti lideri s Balkana i iskreno jedni drugima reći iskreno ono što misle i imaju.

"Posebno je važno kada je to podpomognuto biznisom. Realan biznis je temelj za vođenje politike", rekao je Izetbegović.

Zapitao je šta se može učiniti? Gdje počinje povjerenje i nepovjerenje?

Odgovorio je da ono ima duboko korijenje na Balkanu.

"Kada biste napravili spisak koji su sve osvajači od Istoka do Zapada prošli Balkanom, koliko je ratova bilo, shvatili biste da se ovdje lako ruši a teško gradi. Mi moramo napraviti jednu pozitivnu spiralu. Moramo imati iskren kontakt, i kada damo riječ da se ona izvrši. Treba se staviti u kožu drugih, biti lider, a ne robovati onome što je emocija vaše etničke grupe. Svi smo mi napravili greške i svi smo mogli uraditi više", rekao je Izetbegović.

Ocijenio je da treba graditi put da pomognemo ljudima, da ne odlaze s Balkana.

"Tranzicija zakomplikovana ratovima, užas koji smo prošli i od kojeg se nikad nismo oporavili, donijela nam je mnogo teškoća.

U BiH ima oko 300.000 praznih kuća. Svađe su kao saharin, one hrane narod i njegovu emociju lažno. Treba kazati istinu, što više joj se približiti i potruditi se da se ovako nešto više nikada ne desi", rekao je Izetbegović.

Član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Mladen Ivanić pozvao je lidere iz regiona da osim podrške, izvrše i svojevrsni pritisak na BiH, kako bi ova zemlja bržim i krupnijim koracima krenula putem regionalnih inicijativa i evropskih integracija.

"Stvari u BiH idu nabolje, ali još uvijek ta dinamika ne prati region. Možda nam nedostaje i političke hrabrosti, ali sigurno je da nam je potrebna podrška zrele regionalne ekonomije", rekao je Ivanić tokom predsjedničkog panela, u okviru Samita 100, koji se održava u Sarajevu.

Mi, istakao je on, istinu moramo realno sagledavati, a ne skrivati se iza političkog teatra.

"To je naša odgovornost. Zbog toga mislim da bi bilo u redu da na nas vršite pritisak da budemo bolji", pojasnio je srpski član Predsjedništva BiH.

Zamoljen da napravi paralelu između BiH i regiona i nordijskih država, Ivanić je rekao da su i BiH i region još uvijek daleko od nordijskih zemalja, njihovog standarda, iskustava, rezulata, organizacije itd..

"Daleko jesmo, ali ne toliko da je to neostvarivo. Volio bih da dočekamo i vidimo i to vrijeme. Ali do tada ne smijemo pretjerivati i uljepšavati stvarnost. Danas jeste bolje nego što je bilo, ali mi moramo i hoćemo mnogo bolje", naveo je Ivanić.

On je podsjetio da su i nordijske države kroz istoriju vodile krvave i osvajačke ratove, a danas je to najmirniji i najnapredniji dio svijeta.

Prema njegovim riječima, razlog za to jeste povjerenje, i pitanje je da li povjerenja ima u regionu.

"Otvoreno, još uvijek nema", kategoričan je Ivanić.

On je uopšteno naveo nekoliko primjera za to, ali je jasno sugerisao na činjenice da je prošle godine premijer Srbije Aleksandar Vučić napadnut u BiH, Hrvatska je blokirala robu iz BiH, BiH je otkazala posjetu predsjedniku Srbije Tomislavu Nikoliću itd.

Dragan Čović, član Predsjedištva BiH rekao je da misli da je danas već vrijeme ,ako to povjerenje nismo do kraja izgradili da to radimo mnogo brže, odgovornije, hrabrije jer bez te odlučnosti teško da ćemo ostvairiti naše ambicije kada je riječ o euroatlanskim integracijama.

Čović je naglasio važnost izgradnje istinskog povjerenja, te da bez toga nema ekonomskih, ni drugih odnosa, ni napredka.

Mi nemamo više vremena i to nam praktično pokazuju ljudi koji napuštaju ove prostore u zadnje godinu, dvije dana i što se dešavaju transformacije koje nismo mogli predvidjeti i kad je u pitanje pomjeranje naroda. Dodao je da su razovarali sa predsjednikom Italije koji ih je obavjestio da je priliv izbjeglica u tu zemlju morskim putem pet hiljada.

"Na nama je da napravimo iskorak i ne trebamo s toga plašiti", rekao je Čović.

Tomislav Nikolić, predsjednik Republike Srbije rekao je na samitu 100 kojem prisustvuju lideri regiona da je Srbija protiv ulaska u NATO zbog toga što više nikad ne želi da ratuje. Rekao je da biznismeni treba na razgovore da pozovu predsjednike vlada i da ih pitaju zašto prave probleme na granicama, jer nisu predsjednici država ti koji prave probleme.

"To sve potiče od izvršnih operativnih organa, a plod su loše političke situacije. Mi moramo da se prilagođavamo istoku i zapadu . mislim da je to pravi put i dok Srbija bude na tom putu, ona će da napreduje. I ako nas neko od susjeda preskoči, biće nam teško, ali nećemo mu podmetati nogu. Biznis se lako povezuje, ali ga trebaju praviti dobri politički odnosi", rekao je Nikolić.

Poručio je biznismenima da treba da se okrenu političarima i da kažu šta od njih očekuju.

"Srbija nema neprijateelja ni u cijelom svijetu, a pogotovo na Balkanu. Srbija ima manje i veće prijatelje i ne želi sebi da stvori neprijatelje.. Nije naša slabost što ponekad prećutimo komšijama o prijateljima kad nam čine zlo. To je naša snaga", poručio je Nikolić.

Naglasio je da će Srbija činiti sve da bude u EU, osim onog uslova za koji još uvijek niko glasno i ne pita.

"Mi se spašavamo ulaskom u EU, spašavamo svoju ekonomiju, svoje društveno okruženje. Mi u EU ne idemo zbog tržišta, nego iskustva i dobro uređenog sistema. EU je pokazala svoje slabosti i ona treba to otkloniti u razgovoru sa svojim članicama. Naši razgovori u regionu treba da budu češći i da otklonimo sve ono što nas je razdvajalo u prošlosti. Mi smo imali EU, zvala se Jugoslavija, ali nismo znali to da cijenimo", rekao je Nikolić.

Ocijenio je da region u prošloj godini nije napravio napredak, te da je zaustavljen trend dobrih odnosa na Balkanu, zbog jačanja ultranacionalizma, posebno u Hrvatskoj, što, kako je rekao, utiče na sve zemlje.

Predsjednik Crne Gore, Filip Vujanović kazao je kako je inicijativa Brdo Brijuni uveliko ostvarila svoju ambiciju, ali pred njima je još dosta zadaća.

"Mislim da je to dugoročna ambicija koja će ostvarivati i buduće generacije. U rješavanju ekonomskih pitanja vidimo šansu da se riješe otvorena pitanja kojih je dosta u regionu. Možemo ih riješiti samo u okviru dobrog ekonomskog ambijenta. Kada se govori o politici, često se okrećemo prošlosti, a ustvari se moramo okrenuti budućnosti, to je naša obaveza. Naša je odgovornost da rješavamo otvorena pitanja, a region i EU su tu da pomognu. Kroz ekonomiju moramo graditi balkansku šestorku koja će biti dobar model koji će koristiti evropske preporuke. Moramo praviti sporazume o slobodnoj trgovini, dužni smo da koristimo pogodnosti CEFTA sporazuma koji je sjajna prilika da poboljšamo ekonomiju naših zemalja. U boljem ekonomskom ambijentu ćemo lakše rješavati probleme. Ako se vraćamo stalno u prošlost teško ćemo postići povjerenje u regionu", poručio je Vujanović.

Predsjednik Slovenije Borut Pahor izjavio je da je integracija država regiona u EU i NATO od velikog značaja za saradnju.

"U tom smislu su posebno značajne incijtive kao što je Brdo Brijuni".

On je naglasio da u okviru bilateralne saradnje treba rješavati sve probleme uz ili bez EU i to što prije, te da se svi problemi mogu rješiti ukoliko za to postoji politička volja. Također, naveo je Pahor, treba raditi sve što je potrebno da bi se osigurao rast biznisa.

"EU treba imati snagu da proces proširenja održi unatoč njenoj institucionalnoj krizi u određenom momentu, ali, ako bi došlo do toga da bi taj proces bio duži, toliko je bitniji proces Brdo Brijuni i snaga saradnje između država i naroda u toj regiji da zbog toga ne bi došlo do nekih situacija koje bi narušile mir, sigurnost ili saradnju u regionu. Slovenija kao članica EU i NATO-a nije zemlja bez problema . Mislim da će u narednim godinama doći do nekih strukturnih promjen u EU, i za Sloveniju je od bitnog značaja da ostane u krugu brzine broj jedan. To će biti težak zadatak ali koji ima moja zemlja,. U našem je nacionalnom interesu da napravimo da u jugoistočnoj Evropi postoji saradnja i ekonosmka stabilnost", zaključio je Pahor.

Đorđe Ivanov, predsjednik Makedonije kazao je u Sarajevu da sve što se dešava na bilo kojem mjestu u svijetu pogađa sve nas, jer je ovo vrijeme ekstremnih događaja. "Balkan je jedno od najturbulentnijih regiona. On je noćna mora za političare i u rangu je Srednjeg Istoka.

Uvijek je tako bilo", rekao je Ivanov. On je dodao da je Makedonija iskusila problem migracija, te da su hiljade ljudi prošli kroz ovu zemlju.

"Kriza je zahtjevala da sve zemlje na ruti sarađuju. Mi smo shvatili i iskoristili priliku. Migracije neće prestati. Evropa i EU su u krizi. Svaka mlada osoba koja ima mobilni telefon vidi kakav je život u Evropi i oni žele ići tamo, to ih privlači", rekao je Ivanov.

Obratio se biznismenima kazavši im da svaku priliku treba iskoristiti, da svaki problem treba razumijeti i shvatiti kao novu lekciju.

"Mi imamo iskustvo življenja u Jugoslaviji. Jugoslavija je bila bazen, a sad kad smo samostalni, vidjeli smo da plivamo u okeanu, a u okeanu ima puno ajkula, i ns vama je da li želite u društvo ajkula ili delfina. Građani EU su zaštićeni. Mi smo u 21. Vijeku, sebičnom, nepredvidivom..

Makedonija je postala 70. kandidat za članstvo u EU, i ona je školski primjer EU nesupjeha i klasični je primjer kako ne treba tretirati zemlju", rekao je Ivanov.

Govorio je i o problemima sa Grškom, ali i privrednoj i poslovnoj saradnji koja nije izgubila na snazi, bez obzira na probleme u politici.

"Naša sudbina je da imamo susjede s kojima se ne možemo dogovoriti, s kojima se EU ne može dogovoriti. Našli smo rješenje, ali imamo problem s imenom, kako ćemo naći rješenje? Kako možemo naći rješenje s problemom identiteta iz 20. Stoljeća? Međutim, nerješavanje bilaterarnih problema sa Grškom, ne utiče na ekonomske odnose. Imamo izuzetno dobre odnose između biznis zajednica", rekao je Ivanov.

Ocijenio je da EU nema više problema sa migrantima, ali ne zbog sporazuma između Turske i EU, nego zbog toga što je Makedonija zatvorila svoje granice i tako ih drži.

Tvrdi da se svi moramo fokusirati na region, na infrastrukturu. Ocijenio je da BiH i Makedonija imaju problem zbog činjenice da nisu dobro uvezane, da imaju problem u ekonomskoj saradnji zato što građanima Makeodnije treba 11 sati da dođu do BiH.

"Mislim da Balkan mora postupati na svoj način, s puno meraka i s puno inata. Mormao preovladati prepreke u komunikaciji, moramo koristiti nove tehnologije", rekao je Ivanov i poručio biznismenima da treba da zahtjevaju što im treba, jer su oni ti koji plaćaju poreze i ulažu u zemlju.

Predsjednik Albanije Bujar Nišani podsjetio je koliko veliko i značajno povjerenje u regionu, te važnost dobrih međususjedskih odnosa što je prioritet Albanije.

"Važno je graditi povjerenje, zato je potrebna volja, ali ona nije dovoljna, treba graditi prave mehanizme, u regionu sada možemo vidjeti dobru situaciju sa političkog gledišta",rekao je Nišani.

"Ovo je sada region budućnusti, sve zemlje su fokusirane na evropske integracije. Brisel želi da podrži regionalne projekte za što smo svi zainteresovani, a treba se fokusirati na Jadransko-jonski koridor.

Energetski sektor je vrlo važan za ekonomski razvoj.

Ovaj Forum treba da posluži kao inspiracija za saradnju", dodao je on.

Samit se održava sa ciljem da se probaju ujediniti tržište sa više od 25 miliona ljudi da bi bile pokrenute nove inicijative i projekti, da bi se povećao broj zaposlenih i zajednički nastupilo na globalnom tržištu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.