Poljoprivreda na koljenima vapi za pomoć

Željka Domazet 16.01.2017 12:02

Sarajevo - Stočari, mljekari, voćari i povrtari u Republici Srpskoj sa neizvjesnošću dočekuju 1. februar, kada počinje primjena adaptiranog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između BiH i EU, strahujući od posljedica koje bi prekomjerni uvoz iz evropskih zemalja mogao imati na domaću proizvodnju.

Domaći proizvođači moći će, stupanjem na snagu protokola koji predviđa tehničko prilagođavanje trgovinskog dijela odredaba SSP-a, na tržište Evropske unije bez plaćanja carina plasirati ograničene količine ribe i vina i neograničen kontingent voća i povrća.

U isto vrijeme će na naše tržište bez carinskog opterećenja početi da stiže najviše govedine, svinja, mlijeka, peradi, krompira.

Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH u julu je zatražilo od Svjetske banke tehničku pomoć za procjenu uticaja adaptiranog SSP-a na poljoprivredno-prehrambeni sektor BiH, a za RS je to bio uslov da daju podršku adaptiranom sporazumu. Svjetska banka radi na analizi, a njeni rezultati trebalo bi da budu poznati do proljeća.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS Vladimir Usorac kaže da je situacija u domaćoj proizvodnji loša, a da će za 15 dana sa početkom primjene adaptiranog SSP-a biti dodatno ugrožena.

- Od prvog dana mi smo bili protiv adaptacije SSP-a koja je na štetu BiH i uz nas je ostao samo predsjednik RS Milorad Dodik - kaže Usorac i dodaje da je šteta već vidljiva, jer domaći proizvodi već gube bitku sa uvoznim.

- Samo na mlijeku prošle godine u BiH je izgubljeno 24 miliona maraka. To je ogroman novac i zato svakog dana pada broj proizvođača mlijeka. Ista je situacija i kod proizvodnje mesa - konstatuje Usorac.

Predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS Mišo Maljčić ističe da nijedna mjera nije pokrenuta kako bi domaća proizvodnja održala konkurentnost i poslije 1. februara.

- Prevelika liberalizacija uvoza dovešće nas u situaciju da domaća proizvodnja bude izgubljena ili svedena ispod minimuma. Ako se urušava ona grana privrede koja puni budžet, onda ne znam od čega će se živjeti - rekao je Maljčić.

Predsjednik Udruženja mljekara FBiH Mehmed Nikšić takođe smatra da su poljoprivrednici u BiH i bez ovog sporazuma bili u teškoj situaciji.

- Ovo će biti posljednji ekser na mrtvački sanduk kompletne poljoprivrede u BiH, a ne samo mljekara - kaže Nikšić. Ističe da se priča o izvozu, ali da poljoprivrednici u BiH nemaju šta da izvoze, jer proizvodnja ne zadovoljava ni 20 odsto potreba.

Predsjednik Udruženja voćara RS Dragoje Dojčinović kaže da će primjena adaptiranog SSP-a uništiti domaću voćarsku proizvodnju i da u ovom trenutku ne vidi izlaz ako ne budu uvedeni prelevmani i zaštitne mjere.

- U prethodnom periodu imali smo veoma loše iskustvo, sada ćemo doći u jednu od najtežih situacija - kazao je Dojčinović.

Pesimističan je i predsjednik Udruženja povrtara RS Marko Mastalo, koji upozorava da će za 15 dana nastati novi udar na povrtarsku proizvodnju koja je u prošloj godini ionako pretrpjela velike gubitke.

- I do sada smo imali mnogo uvoza iz zemalja EU, a sada će ga biti još i više - rekao je Mastalo i istakao da je očigledno da se u BiH niko previše ne uzbuđuje zbog toga.

Ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS Zlatan Klokić napominje da su procjene da će adaptirani SSP izazvati milionske gubitke za poljoprivredu.

- Neophodno je napraviti analizu kako bi bili pronađeni modaliteti da ova oblast bude zaštićena. Ako to ne bude urađeno i ne bude zaštićena domaća proizvodnja, imaćemo velike posljedice. To se posebno odnosi na RS, jer je 60 odsto poljoprivredne proizvodnje na ovom području - rekao je Klokić i dodao da se mora promptno djelovati.

- Ne samo da će biti oštećena poljoprivredna proizvodnja nego će veliku štetu pretrpjeti i budžet - kazao je Klokić.

Predstavnici RS ranije su saopštili da će direktna šteta od primjene adaptiranog SSP-a iznositi više od 220 miliona maraka.

Pomoć Njemačke

Njemačka je prije potpisivanja adaptiranog SSP-a obećala da će sanirati štetu koju očekuje zbog adaptacije. Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Stevo Mirjanić kazao je prije nekoliko dana da se razgovori o tome nastavljaju i da je za sada izvjesno da će Nijemci dati tehničku i logističku podršku.

Proizvodi koji će biti uvoženi bez carine (tona/hektolitara)

Šećer 3.525

Cigarete 3.200

Prerađevine 2.195

Goveda 2.125

Svinje 2.525

Mlijeko 1.805

Živa perad 1.455

Krompir 1.315

Konditorski proizvodi 1.300

Meso peradi 780

Konzervisano povrće 620