Petar Ivancov, ambasador Ruske Federacije u BiH, za Glas Srpske: OHR mora da ode, Inckova uloga samo piše izvještaje

* GLAS: Završena je još jedna sjednica Upravnog odbora PIC-a. Da li je postalo deplasirano da se PIC još bavi BiH?

IVANCOV: To pitanje je sasvim na mjestu, ali bih na njega stavio drugi akcenat. Upravni odbor PIC-a ima samo savjetodavnu funkciju, odnosno da podržava rad visokog predstavnika i odlučuje o tome ko će biti naredni visoki predstavnik. Korektno je govoriti o ulozi i djelatnosti visokog predstavnika.

* GLAS: Da li je na sjednici Upravnog odbora PIC-a razgovarano o zatvaranju OHR-a ili redukciji njegovih kapaciteta?

IVANCOV: To je bila jedna od glavnih i najvažnijih tema. Vrijeme visokog predstavnika je prošlo, ne samo zbog toga da bi BiH postala normalna, suverena i nezavisna država. Njegova uloga je apsolutno nevidljiva i svela se samo na to da piše izvještaje. Ne utiče na bilo koje procese unutar države i zato narodi u BiH, odnosno njihovi politički predstavnici treba da rješavaju pitanja sami između sebe, a ne da to čini visoki predstavnik. Ali, nažalost, naš stav nema podršku svih drugih u PIC-u. Stav Evropljana je da ovaj proces mora ići korak po korak. Oni uslovljavaju taj proces procesom približavanja BiH članstvu u EU. Čvrsta pozicija je kod naših američkih, turskih i japanskih kolega. Pozitivna stvar je da se budžet visokog predstavnika smanjuje.

* GLAS: Da li je vrijeme da, osim OHR-a, odu i stranci iz Ustavnog suda BiH koji je postao neka vrsta destabilizirajućeg faktora u zemlji?

IVANCOV: Ustavni sud je jedan od glavnih organa vlasti i to piše u Ustavu BiH. Prije 20 i nešto godina bilo je napisano da u sastav tog suda ulaze i trojica stranaca, ali od toga su prošle dvije decenije i BiH je postala nezavisna i suverena država u punom smislu te riječi. Neću se sporiti sa Dejtonskim sporazumom, ali mi je čudno da strane sudije učestvuju u procesima koji se odnose na život stanovnika BiH. Mnogo sam ranije govorio o tome u kontekstu odluke Ustavnog suda u vezi sa Danom RS. Podvući ću i da je stav dvije vodeće političke stranke, jedne hrvatske i jedne srpske, da treba promijeniti način djelovanja Ustavnog suda. Postoji ustavna procedura na osnovu koje te izmjene mogu biti napravljene.

* GLAS: Da li u BiH ima kršenja Dejtonskog sporazuma?

IVANCOV: Interpretacija korišćenja Dejtonskog sporazuma jeste jedna od najvažnijih funkcija visokog predstavnika. On izjavom u Savjetu bezbjednosti UN i u izvještajima na sjednicama PIC-a ima praksu da govori da je kriva samo RS. Naravno da se ne slažemo sa takvim stavom i o tome smo govorili više puta. Ne vidimo sistemsko kršenje Dejtonskog sporazuma. Dejtonski sporazum nije sistem koji bi zadovoljio sve tri strane u BiH, ali obezbjeđuje prava sva tri naroda i zato je najvažnija karika u poštovanju Dejtona njegovo dosljedno korišćenje i implementacija.

* GLAS: Da li se preko BiH prelamaju uticaji SAD i Rusije kao što tvrde zvaničnici i analitičari i koji je put ka njenoj stabilnosti?

IVANCOV: Kada razvijamo odnose sa BiH, ne stvaramo prepreke u njenim odnosima sa drugim državama. Stoga smo bili neprijatno iznenađeni izjavama zamjenika pomoćnika državnog sekretara SAD Brajana Hojt Jija, na šta sam skrenuo pažnju i na sjednici Upravnog odbora PIC-a. On je bez ikakvih argumenata govorio da podrivamo stabilnost i negativno utičemo na situaciju na Balkanu, uključujući i BiH. Govorio je i o nabavkama našeg gasa i, kako je rekao, eksportu korupcione prakse i podržavanju separatizma. Podvlačim da nije imao nikakvih argumenata za takve ocjene. Neću ulaziti u detalje naših odnosa sa BiH što se tiče nabavke gasa, jer smo svjesni da tu nema alternative. Neću da govorim ni o investicijama u ekonomiju BiH koje su veoma značajne, za razliku od investicija SAD. Naravno da imamo različite stavove i nesuglasice sa Vašingtonom u vezi sa daljim razvojem BiH, ali poći ću od toga da imamo zajednički cilj, a to je stabilna i razvijena BiH. U tom kontekstu izjave Hojta Jija su u najmanju ruku nekorektne. Mi ne postupamo na takav način. Poštujemo pravo BiH da samostalno gradi svoje odnose sa drugim zemljama. Znamo da sve političke snage u BiH zastupaju ulazak BiH u EU i za nas je takva namjera sasvim u redu. Postaviti pitanje ili-ili je potpuno nerazumno i protivrječi principima međunarodnog prava. Imamo primjer Srbije koja sa jedne strane ima namjeru da postane članica EU, a sa druge održava sa nama tijesne političke, kulturne i druge odnose. Vidimo perspektivu razvoja naših odnosa sa BiH na istom osnovu.

* GLAS: U Sarajevu je sa negodovanjem primljena informacija da se predsjednik RS Milorad Dodik sastao sa predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom. Kako to komentarišete i da li u tome ima ičeg lošeg?

IVANCOV: Za nas je to normalna stvar. Dodik je naš važan partner i mi razgovaramo sa njim o političkim, trgovinsko-ekonomskim i drugim pitanjima. Dodik je odavno poznat našem predsjedniku i vodio je sa njim važan i produktivan razgovor. Pitanja koja su bila na dnevnom redu odnosila su se na političku situaciju u BiH i u regionu, naše trgovinsko-ekonomske odnose i finansijsku situaciju u BiH i RS. Siguran sam da će ti razgovori biti nastavljeni. Što se tiče negodovanja u Sarajevu, osvrnuću se na članak i intervju sa mnom u jednom sarajevskom časopisu. Ne znam otkud im naslov "Dodik nije naš favorit", jer sam govorio da mi razvijamo odnose sa svim dijelovima BiH. Ne znam da li je to bilo namjerno ili ne, ali pokušali su javno da kažu da RS i njen lider nisu naš partner. Mi pokušavamo da razvijamo odnose sa svim stranama i sa nekima su ti odnosi dublji, sa nekima manje duboki, ali to ne zavisi samo od nas. Činjenica da Dodik razgovara sa Putinom govori sama za sebe.

Neće biti rata

* GLAS: Kako gledate na ocjene da je u BiH neminovan novi sukob?

IVANCOV: Takve izjave imaju za cilj da u narod unesu paniku. Siguran sam da neće biti rata. Postoje problemi u međuetničkom razumijevanju i konflikti, ali postoje instrumenti za rješavanje takvih pitanja. Glavni zadatak međunarodne zajednice je da ne krivi bilo koga, nego da pruži pomoć u rješavanju tih pitanja, ali ne na način da dovede do negativnih posljedica. Vjerujem i siguran sam da BiH očekuje dobra budućnost, a ključ za to su tolerantni odnosi, koji podrazumijevaju spremnost za pronalaženje rješenja koja bi sve zadovoljila.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.