Oprano rekordnih 57 miliona maraka

Inspektori u Finansijsko-obavještajnom odjeljenju, koji rade na slučajevima koji se tiču pranja novca, u proteklom periodu godišnje su otkrivali od sedam do 32 miliona KM ilegalnog novca. Međutim, iz najnovijih podataka SIPA je vidljivo da je ovogodišnji iznos premašio godišnje prosjeke i da je gotovo 30 puta veći u odnosu na isti period 2017. godine.

 - Za šest mjeseci 2018. godine je, prema podacima kojima raspolažemo, iznos opranog novca prijavljen krivičnim djelima iznosio 56.941.913, dok je iznos za isti period 2017. iznosio 2.115.800 maraka - potvrdili su za “Glas Srpske” u toj bezbjednosnoj agenciji.

Tužilaštvima u BiH dostavljeno je pet izvještaja i jedna dopuna izvještaja o postojanju osnova sumnje o počinjenim krivičnim djelima iz ove oblasti i izvršiocima, a evidentirano je i 209 sumnjivih transakcija obveznika po Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorističkih aktivnosti.

- Od bankarskog sektora stiglo je 118 prijava u iznosu od 58.492.152 KM, a od ostalih obveznika stigla je 91 prijava s ukupnim iznosom od 2.474.674 KM - pokazuju podaci SIPA.

Direktor te agencije Perica Stanić juče nije odgovarao na telefonske pozive, a za priču nisu bili raspoloženi ni u komisiji u Parlamentu BiH čiji je jedan od zadataka nadzor nad radom SIPA. 

Zamjenik predsjedavajućeg Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost Parlamenta BiH Borislav Bojić rekao je da prvo mora da vidi kakva je struktura i u kojim oblastima je uočeno pranje novca, da li je riječ o javnom ili realnom sektoru, ali i druge detalje da bi mogao da komentariše nove podatke.

Drugi član te komisije Mario Karamatić je kratko poručio da je na godišnjem odmoru i da ne daje izjave.

U SIPA su ranije rekli da se među sumnjivim transakcijama koje su prijavljivale banke veći broj odnosi na učestale prilive iz inostranstva na račun stranog predstavništva u BiH, ino-prilive na račun pravne osobe u BiH iz nekooperativnih zemalja, sumnjive uplate nevladinih organizacija na račun fizičkih lica, te razne gotovinske uplate na lične račune.

Sumnje su stvarali i polozi gotovine na račun pravne osobe koji znatno odstupaju od prethodnog poslovanja, prilivi u korist fizičke osobe koja nije stanovnik BiH s of-šor destinacije na osnovu konsultantskih usluga, a provjeravane su i činjenice koje su ukazivale na poslovne malverzacije i korupciju.

Najčešća obilježja sumnjivih transakcija prijavljenih od ostalih obveznika su, kako su ranije pojasnili, bila gotovinska otplata kredita bez porijekla novca, učestali ino-prilivi putem sistema brzog prenosa novca na račun fizičke osobe te prijevremena otplata lizing aranžmana.

Nadležni u Finansijsko-obavještajnom odjeljenju SIPA su prije tri godine ukazali na to da je otežavajuća okolnost, ali i izazov za razvijanje sistema protiv pranja novca to što je to “pojava u kretanju”, koja se neprekidno razvija.

Upozorili su da “perači” novca koriste nove tehnike, ali i dodali da uočeni trendovi u novčanim transferima koji se odvijaju u finansijskom sektoru BiH, iz BiH i prema BiH. Najveći broj prijava odnosi se, kako su kazali, na određene elemente poreske utaje, slijedi sumnja u kontrolisano namještene pravne poslove i podizanje gotovine sa računa na osnovu fiktivne poslovne dokumentacije.

Povećan je i broj prijava koje indirektno ukazuju na razne vrste prevara, od krađe identiteta, lažiranja isprava, do zloupotrebe ovlašćenja i platnih kartica.

Najčešća obilježja sumnjivih transakcija iz proteklih godina

* učestali ino-prilivi u korist računa stranog predstavništva u BiH

* uplate NVO na račun fizičke osobe

* trgovanje virtuelnom valutom bitkoin

* polog gotovine na račun pravne osobe koji značajno odstupa od ranijeg poslovanja

* priliv s of-šor destinacije na temelju konsultantskih usluga 

* gotovinska otplata kredita bez porijekla novčanih sredstava za njih

* prijevremena otplata lizing aranžmana

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.