Oluja - zločin koji traje
Banjaluka, Beograd - Akcija "Oluja", koja je na današnji dan prije 20 godina okončana ubistvom i nestankom 2.500 i progonom 250.000 Srba iz Hrvatske, traje i danas, jer niko nije izveden pred lice pravde da bi odgovarao za zločine, a srpsko stanovništvo i dalje ne može da ostvari osnovna prava u Hrvatskoj.
- "Oluja" nije trajala samo 4. i 5. avgusta, nego i poslije toga i, nažalost, traje i danas, samo bez oružja - kaže Čedomir Marić, čiji je sin Želimir ubijen 5. avgusta 1995. u Kninu.
Marić je za sinom tragao čak osam godina, jer su hrvatske vlasti opstruisale ekshumaciju i identifikaciju nestalih Srba. Njegovu sudbinu dijele hiljade porodica nestalih i ubijenih Srba u Hrvatskoj. One su očajnički pozvale hrvatske vlasti da konačno osude odgovorne za zločine nad Srbima i da prestanu da produbljuju bol odugovlačenjem pronalaska njihovih najmilijih. Koordinacija srpskih udruženja porodica nestalih, ubijenih i poginulih lica sa prostora bivše Jugoslavije upozorila je da porodice nisu dobile nikakvu satisfakciju za svoj gubitak.
- U "Oluji" je ubijeno više od 1.200 srpskih civila, među kojima je više od 60 odsto bilo starijih od 60 godina. Haški sud je oslobodio hrvatske generale za udruženi zločinački poduhvat i na taj način ozvaničio dvostruki kriterijum, kada su u pitanju zločini učinjeni nad srpskim žrtvama - kažu u Koordinaciji.
Napominju da je Hrvatska za 20 godina za zločine pravosnažno osudila samo jedno osobu.
- To jasno govori o tome da nije i da ne namjerava ozbiljno da sudi za ove i sve druge ratne zločine nad Srbima. Hrvatska nije u stanju ni da ekshumira više od 150 srpskih civila, bivših građana Hrvatske, koje je hrvatska vojska ubila u "Oluji" i sahranila kao NN lica na poznatim grobnim mjestima i koji se još vode kao nestali - saopšteno je iz Koordinacije.
Na tribini "Nakon 20 olujnih godina", održanoj u Banjaluci, poručeno je da je Hrvatska u vojno-policijskoj akciji "Oluja" izvršila pogrom nad srpskim narodom iz Krajine i da je to najveće etničko čišćenje poslije Drugog svjetskog rata. Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić rekao je juče na pomenu na Fruškoj gori da su Srbija i Srbi spremni na oprost i pomirenje, ali da to ne zavisi samo od njih.
- Naši obrazi su čisti, a naš hleb je spreman da ode tamo odakle je dolazilo kamenje, koje su potezali na nas - rekao je Nikolić.
Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Aleksandar Vulin rekao je da "Oluja" nikada neće biti ništa više od zločina i pogroma.
- Mora biti pravde za 250.000 proteranih i 2.000 ubijenih i nestalih. Međutim, ostaje ono ljudsko pitanje: šta je toliko veličanstveno u tome što ste proterali jedan narod za koji ste tvrdili da su vaši državljani? Je li to pobeda? Nikada se nećemo složiti da je to razlog za slavlje - kazao je Vulin.
RS i Srbija su sinoć započeli prvo zajedničko obilježavanje godišnjice "Oluje", tokom koje je prognan sav srpski narod sa područja sjeverne Dalmacije, Like, Banije i Korduna. Obilježavanje Dana sjećanja na stradanje i progon Srba je održano na mostu kod Sremske Rače, uz prisustvo najviših zvaničnika RS i Srbije. Vlade RS i Srbije donijele su odluku da danas bude dan žalosti, a u 12 časova oglasiće se sirene i crkvena zvona.
Put Sremske Rače juče su autobusima krenule stotine stanovnika iz Banjaluke, Prijedora, Kozarske Dubice i drugih gradova.
- Sjećanje na rat boli, a posebno one koji su izgubili najbliže. Bolne su uspomene, a najviše od svega boli nepravda i to što slave zločin počinjen u "Oluji". Zato idem da se poklonim stradalima - kaže Drago Majkić, dok čeka autobus u Banjaluci.
Izbjegao je iz Bosanske Krupe nedugo poslije "Oluje" - 15. septembra 1995. godine.
- To je za mene sve "Oluja". I to pustinjska, koja je pustošila sela, gradove, sve na šta je naišla - priča Majkić.
Prve izbjegličke kolone iz Krajine kroz njegov rodni kraj prošle su 4. avgusta 1995. godine.
- Strahota. Golema. Sve djeca, žene i starci uplakani dok napuštaju ognjišta i žale za ubijenim Srbima. Nedugo zatim i nas je zadesila ista sudbina - sjeća se Majkić, koji je u ratu izgubio dva brata i kuću u kojoj je rođen.
U isti autobus ulaze i Banjalučanke Zora Despotović i Sava Antić, koje su mnoge izbjeglice primile u svoj dom, obukle i nahranile ih. Za njima i Radivoj Maksimović i Miro Brkić. Kažu moraju da odu da bi se poklonili nevino stradalima.
Obilježavanje
U crkvi Svetog Marka u Beogradu danas će biti služen parastos Srbima stradalim u Hrvatskoj i BiH. Potom će u Centru "Sava" biti održana memorijalna akademija, na kojoj će biti prikazan film o stradanju Srba i izveden umjetnički program.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
