Niču novi kriminalni klanovi, na pomolu obračuni

Svjetlana Tadić
Niču novi kriminalni klanovi, na pomolu obračuni

Banjaluka - U BiH je moguće uspostavljanje "novog" kriminalnog odnosa među "uticajnim" nosiocima organizovanog kriminala, koji bi rezultovao međusobnim obračunima.

Potvrđuje se to u Strategiji za borbu protiv organizovanog kriminala u BiH za period od 2014. do 2016. godine, koju je u srijedu usvojio Savjet ministara BiH.

- Ti bi obračuni podrazumijevali korišćenje nasilnih sredstava, ubistva, ucjene i otmice - pokazao je ovaj dokument.

Vrste kriminala

U Strategiji se podsjeća da na području BiH postoje različiti oblici organizovanog kriminala.

- On se ispoljava u različitim aspektima, a to su nedozvoljena proizvodnja i promet opojne droge, trgovina ljudima, krijumčarenje ljudi i ilegalne migracije, privredni kriminal i poreske utaje - navedeno je u Strategiji.

Osim toga, tu su i falsifikovanje i ličnih dokumenata i novca, zloupotreba kreditnih kartica i službenog položaja, visokotehnološki kriminal, krađe i prodaje motornih vozila, ali i ucjene, iznude, otmice i razbojničke krađe...

Dodaje se da je evidentno da organizovane kriminalne grupe imaju veoma štetan uticaj na privredni i ekonomski razvoj.

- Osnovni metod njihovog djelovanja je ulaganje velikih suma nelegalno stečenog novca u legalne novčane tokove, čemu doprinose i određeni zakonski propisi u BiH - istaknuto je u dokumentu.

S tim u vezi, u prethodnom periodu tokom sprovedenih istraga evidentirani su slučajevi da se osobe iz kriminalnog miljea država regiona u BiH pojavljuju kao direktni strani investitori koristeći sve privilegije koje nosi navedeni način investiranja.

- Ova pojava znatno je uticala na odluke navedenih osoba da svoje kriminalno djelovanje nastave na područjima ili sa područja BiH. Znatan uticaj na kriminal ima i prisustvo korupcije u svim strukturama vlasti - naglašeno je u Strategiji.

Najpoznatiji slučajevi

Da je organizovani kriminal godinama veliki problem u BiH, pokazuju brojni slučajevi - od krađa, preko pranja novca do otmica i ubistava.

U RS su proteklih godina zabilježeni brojni kriminalni okršaji, a tu je svakako sukob grupa predvođenih Darkom Elezom i Đorđem Ždralom, koji su, između ostalog, uključivali i ubistva. Prije nekoliko dana počelo je suđenje za 32 kriminalna saradnika Darka Eleza optužena za organizovani kriminal, uključujući teška ubistva i pljačke banaka.

Sukobi kriminalnog miljea u FBiH rezultovali su 2007. godine ubistvom Ramiza Delalića Ćele, koji je ubijen u Sarajevu, u dvorištu kuće u kojoj je živio. Navodilo se da je on žrtva višegodišnjeg sukoba u sarajevskom podzemlju između albanske i sandžačke mafije, te da je u sukobu sa Muhamedom Alijem Gašijem još od 1993. godine.

Poznata je i grupa Zijada Turkovića koja je osuđena za organizovani kriminal i niz krivičnih djela počinjenih od 2005. do 2010. godine. Osuđeni su za ubistva, pokušaje ubistva, neovlašteni promet opojne droge, razbojništvo, izazivanje opšte opasnosti, pripremanje krivičnog djela, iznudu, pranje novca i neovlašćeni promet oružja i vojne opreme i proizvoda dvojne upotrebe.

U operativnoj akciji Federalne uprave policije i kantonalnih MUP-ova kodnog naziva "Sigurnost" u martu ove godine u FBiH je uhapšeno oko 50, a kriminalistički obrađeno 130 lica koja su osumnjičena za razbojništva, teške krađe, nedozvoljeno bavljenje bankarskom djelatnošću, ugrožavanje bezbjednosti, krađe…

Po pitanju pranja novca jedan od najpoznatijih slučajeva u regionu je Zoran Ćopić, koji je osuđen zbog pranja novca u "Šećerani" iz Bijeljine. On je taj posao obavljao za Darka Šarića optuženog za trgovinu drogom.

Šteta

U izvještaju se navodi da je nemoguće precizno izračunati materijalno-finansijsku štetu koju BiH nanosi organizovani kriminal, "ali je sasvim sigurno da je ona velika". Samo u pomenutim slučajevima šteta iznosi i nekoliko stotina miliona KM.

U Strategiji se predviđa da će na dalje kretanje i razvoj organizovanog kriminala u BiH, varirajućim intenzitetom, uticati posljedice globalne ekonomske krize.

- Povećanje broja nezaposlenih i egzistencijalno ugroženih moglo bi uvećati i broj potencijalno novih nosilaca organizovanog kriminala, prije svega u trgovini drogom, visokotarifnom robom, oružjem i ilegalnoj migraciji, te kradenim vozilima... - navodi se i dodaje da bi sve ovo moglo uticati i na uspostavljanje "novog" kriminalnog odnosa.

U Strategiji se navodi da sve institucije i organe koji su nadležni za borbu protiv organizovanog kriminala u BiH karakteriše kadrovska nepopunjenost, kako u broju, tako i u kvalitetu.

- Na jednoj strani postoji tendencija odliva kvalitetnih i iskusnih kadrova u druge institucije i privatni sektor, a na drugoj priliv mladih i neiskusnih službenika kojima u velikoj mjeri nedostaju znanja i vještine potrebne za uspješnu borbu protiv organizovanog kriminala - ističe se u ovom dokumentu.

Dodaje se da specijalizacija kadrova za borbu protiv organizovanog kriminala za sada nema trajni karakter koji bi omogućavao konstantno sticanje potrebnih kompetencija.

Ističe se i da organizovani kriminal predstavlja prijetnju i rizik po nacionalnu bezbjednost, što zahtijeva pojačan kriminalističko-obavještajni rad i razmjenu podataka.

Definicija

U Strategiji se ističe da organizovani kriminalitet u posljednjoj deceniji označava "sposobnost brzog prilagođavanja opštim socijalnim i privrednim uslovima, te udovoljavanje potražnji za ilegalnim dobrima ili uslugama na crnom tržištu, uz nepogrešivo pronalaženje profitabilnih područja u kojima se protivpravno ostvaruje golema finansijska dobit uz mali rizik od krivičnog progona, što je prouzrokovalo premoć nad institucijama pravnog poretka".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana