Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća, za Glas Srpske: Bjesni nacionalizam i veličanje rata u Hrvatskoj

Razgovarala: Svjetlana Šurlan
Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća, za Glas Srpske: Bjesni nacionalizam i veličanje rata u Hrvatskoj

U Hrvatskoj se danas mnogo više energije i vremena troši na podgrijavanje negativne atmosfere prema Srbima, nego na ostvarivanje njihovih zagarantovanih prava.

Rekao je to u intervjuu "Glasu Srpske" povodom 20 godina od akcije "Oluja" predsjednik Srpskog narodnog vijeća u Hrvatskoj Milorad Pupovac.

- "Oluja" se nije smjela dogoditi. Najodgovorniji su oni koji su oružjem i politikom zapečatili sudbinu krajiškog naroda - kazao je Pupovac.

* GLAS: Kako gledate na nikad naelektrisaniju i negativniju atmosferu prema Srbima u Hrvatskoj, slavlje i vojnu paradu, dok s druge strane izostaje pijetet prema nevino stradalim Srbima u akciji "Oluja"?

PUPOVAC: Kako vrijeme prolazi, nakon oslobađajućih presuda hrvatskim generalima u Hagu i zato što EU ne posvećuje pažnju svojim vrijednostima, u Hrvatskoj se raširila atmosfera nacionalizma, militarizacije društva i veličanja rata. Obzir prema istorijskom stradanju Srba, zločinima koje su počinili pripadnici hrvatske vojske i policije i godinama sprečavanja povratka ljudi njihovim kućama ne postoji. Danas se mnogo više energije troši na podgrijavanje negativne atmosfere prema Srbima, nego na ostvarivanje njihovih zagarantovanih prava. Sve to onemogućava da većina ljudi u Hrvatskoj bude svjesna šta se dogodilo u "Oluji". Nemaju priliku da u medijima čuju i da se suoče s tim kolika je bila razmjera stradanja njihovih komšija koji su vijekovima živjeli u Hrvatskoj.

* GLAS: Evidentna je nespremnost vlasti Hrvatske da priznaju da je u "Oluji" bilo zločina. Vjerujete li da će se to ikada ili bar u skorijoj budućnosti promijeniti?

PUPOVAC: Govorilo se o pojedinačnim zločinima i tamnim stranama "Oluje", ali istinskog i pravog suočavanja s tim što se zaista dogodilo i sa politikom koja je dovela do toga u Hrvatskoj nije bilo. S druge strane, javljaju se glasovi i oživljava civilna scena koja želi o tome da govori i koja zajedno s nama, sa punom moralnom odgovornošću i sviješću, govori šta sve to znači za hrvatsko-srpske odnose i za Hrvatsku. Činimo sve da to dođe do svijesti većine i nastavićemo tako da radimo.

* GLAS: Kako 20 godina poslije gledate na "Oluju"?

PUPOVAC: "Oluja" se nije smjela dogoditi i mnogi su sa hrvatske, srpske i strane međunarodne zajednice odgovorni zato što je do nje došlo. Najodgovorniji su oni koji su oružjem i politikom zapečatili sudbinu krajiškog naroda, kojem je trebalo dati mogućnost da bira da li će ostati ili otići. Nisu imali pravo izbora, kao što ni danas nemaju mogućnost da biraju da li hoće da se vrate ili ne.

* GLAS: Kako komentarišete svojevrsnu tuđmanizaciju Hrvatske 20 godina nakon rata?

PUPOVAC: Postavljanje spomenika Franji Tuđmanu, otvaranje muzeja i podizanje crkve u Kninu su pokazatelji da se u tom gradu radi kao da u njemu nema Srba, kao da nisu važan dio društva, grada i njegove istorije. To je ono što predstavlja ozbiljan problem, ne samo za Srbe, nego i za Hrvatsku.

* GLAS: Koordinacija srpskih udruženja porodica nestalih je upozorila da Hrvatska nije u stanju da ekshumira više od 150 srpskih civila ubijenih u "Oluji"?

PUPOVAC: To je u rukama državnih politika i komisija u Zagrebu i Beogradu. Tu se, nažalost, nedovoljno čini. Hrvatska sporo sprovodi ekshumacije, još sporije identifikacije, a najteže obilježavanje mjesta stradanja i poštivanje žrtava. U posljednje vrijeme je obnovljen i trend negiranja stradanja u Drugom svjetskom ratu i ometanja komemoracija žrtvama koje su stradale u tom ratu.

* GLAS: Koliko danas ima Srba u Hrvatskoj i kakav je njihov položaj?

PUPOVAC: U Hrvatskoj ima oko 250.000 Srba, a na popisu se nešto manje od 200.000 deklarisalo kao pripadnici srpskog naroda. Položaj Srba je do ulaska Hrvatske u EU napredovao i njihova prava su se ostvarivala. Očekivali smo da će to biti nastavljeno ulaskom u EU, ali dogodilo se suprotno. Hrvatska je postala član EU i počela da se ponaša neevropski. Počela se vraćati antimanjinskim i antisrpskim politikama i u takvim okolnostima je teže ostvariti prava Srba i boriti se za njih. Teže se sada boriti za povratak onih koji su izbjegli i za one koji žele da ostvare pravo na imovinu, penzije i na državljanstvo.

* GLAS: Kako bi zvanični Brisel trebalo da se ponaša s obzirom na to da su se prava Srba pogoršala od kada je Hrvatska ušla u EU?

PUPOVAC: Nema sumnje da sa Briselom treba više komunicirati o položaju Srba i o stanju u Hrvatskoj. Radimo sa drugim predstavnicima manjina na tome da evropske institucije konačno počnu posvećivati pažnju onome što su njihove i obaveze 27 članica EU i Evropskog parlamenta. Pisao sam Martinu Šulcu i pisaću mu ponovo, a na jesen planiramo otvaranje kancelarije Srpskog narodnog vijeća u Briselu, putem koje ćemo moći da upoznajemo briselsku administraciju i parlamentarce o tome kakvo je stanje u ostvarivanju prava manjina, a posebno prava Srba u Hrvatskoj.

Dan sjećanja

* GLAS: Kako komentarišete da RS i Srbija prvi put zajedno obilježavaju Dan sjećanja na stradanje i progon Srba?

PUPOVAC: Srbija i RS su dugo godina malo pažnje pridavale stradanju Srba, sada se to obilježava na državnom nivou i nema sumnje da su to izbjeglice zaslužile. Međutim, ako se nastavi sa praksom da Srbija žali, a Hrvatska slavi, to će samo produbiti ionako dubok jaz između država. Ako politika sjećanja bude išla u potpuno suprotnim pravcima i u pravcu sukobljavanja, kako to izgleda ovih dana, to može samo pogoršati odnose u regionu. Nadam se da će i Beogradu i Zagrebu postati jasno da nema druge nego da se suoče s onim što se dogodilo i da mijenjaju odnos prema tome.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana