Mijo Krešić, zamjenik ministra bezbjednosti BiH, za “Glas Srpske”: Migrantska kriza će nas potresati još godinama

Rekao je ovo u intervjuu za “Glas Srpske” zamjenik ministra bezbjednosti BiH Mijo Krešić.

- Svi koji regularno i legalno žele u EU mogu proći preko BiH, a one koji na ilegalan način, uz podršku krijumčara, žele proći kroz BiH moramo spriječiti. Zabrinjava što ogroman broj migranata dolazi iz država koje nisu zahvaćene ratom, poput Irana, i to predstavlja bezbjednosnu prijetnju. Nije problem bezvizni režim Srbije s Iranom, već nezakonit dolazak Iranaca u BiH - dodao je Krešić.

GLAS: Da li je Ministarstvo bezbjednosti odgovorilo izazovima koji su BiH zadesili u ovom mandatu, odnosno da li su bezbjednosne agencije adekvatno reagovale?

KREŠIĆ: Rezultati su jako skromni, prvenstveno zbog nedostataka povjerenja. Sistem bezbjednosti unutar BiH bez jakog povjerenja ne može funkcionisati.

GLAS: Zna li vlast na nivou BiH ko krstari zemljom?

KREŠIĆ: U BiH je ušlo više od 13.000 ilegalnih migranata i to je veliki bezbjednosni izazov. Veoma skromno smo se snašli od samog početka. Očekivali smo, ali nas je to ipak iznenadilo. Veoma malo je urađeno da budu spriječeni ili preduhitreni određeni problemi, a u dobroj mjeri suspendovana je saradnja sa susjednim zemljama. Imamo dobro zakonodavstvo u BiH, ali je ograničena njegova primjena. Broj ilegalnih migranata je još u porastu, a najbolje su zaradili prevoznici i taksisti, neke organizovane grupe, koje su transferirale migrante od Srbije, Crne Gore do Unsko-sanskog kantona. Oni su zaradili milione maraka na tome.

GLAS: Postoji li bezbjednosna prijetnja?

KREŠIĆ: Postoji, ali nismo imali ozbiljnijih problema, već se radilo o međusobnim obračunima unutar migranata. Najviše je pogođena privatna imovina stanovnika BiH. 

GLAS: Da li se u BiH zna ili se naprosto zatvaraju oči da među migrantima ima onih povezanih sa radikalizmom?

KREŠIĆ: Postoji potencijalna opasnost, ali to sa sigurnošću ne možemo tvrditi jer nemamo identitete tih ljudi. Moramo prvo znati o kome se radi i koje su im namjere da bi se odredili. Više od 90 odsto je bez dokumenata i, bez obzira na to što uzimamo biometrijske podatke, u većini slučajeva ne možemo utvrditi identitet. Do sada nije bilo aktivnosti koje bi potvrdile ili demantovale da među migrantima ima i radikalnih grupa ili pojedinaca.

GLAS: Zna li iko u BiH da li ima kampova za obuku radikalnih grupa i svega što ovu zemlju i danas etiketira kao bure baruta?

KREŠIĆ: Očigledno da u BiH ima onih osoba koje mogu i predstavljaju prijetnju za nacionalnu bezbjednost. Svi oni moraju biti ili udaljeni iz BiH ili im zabraniti ulazak u zemlju. Bilo kakva politizacija nije dobra za BiH.

GLAS: Da li je Ministarstvo bezbjednosti u ovom mandatu pokušalo da pridobije nadležnosti koje mu ne pripadaju?

KREŠIĆ: Ne može ministarstvo pribavljati nadležnosti koje mu ne pripadaju jer su one jasno definisane zakonom, a mi političari često izlazimo sa ličnim stavovima, sa stavovima političkih stranaka i tako to doživljavam. Bilo je pokušaja, ne samo na nivou ministarstva, nego i na nižim nivoima, da budu preuzimane određene nadležnosti i izbjegnuta komunikacija. Ona se kad-tad vrati kao bumerang. Mislim da i u bezbjednosnom sistemu treba napraviti neke promjene u skladu s izazovima.

GLAS: Da li su na čelu bezbjednosnih agencija profesionalci?

KREŠIĆ: Trebalo bi da jesu i obavezali su se da će raditi u skladu sa zakonom i nadležnostima. Međutim, situacija koja je u BiH jako konfuzna posljednjih godina prelila se na sve sfere, pa tako i na ovu.

GLAS: Na čelu OBA i Izvršno-obavještajnog odbora su Bošnjaci, a OBA je bez parlamentarnog nadzora. Da li ta situacija namjerno napravljena?

KREŠIĆ: Mislim da nije, ali tamo gdje nema dobrog nadzora i kontrole u zemlji kakva je BiH, gdje je povjerenje na  niskom nivou, mogućnost nadzora mora biti omogućena. Tim se moramo ozbiljnije pozabaviti jer gdje god nema nadzora prisutne su velike zloupotrebe.

Opstrukcije

GLAS: Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić dugo nije želio da potpiše odluku kojom bi bila odobrena sredstva za Agenciju za školovanje i stručno usavršavanje u Mostaru jer se na granicu ne mogu slati ljudi koji nisu obučeni. Da li je tu bilo opstrukcija?

KREŠIĆ: Objekat Agencije sa sjedištem u Mostaru, u koji je investirano više od deset miliona KM, već je godinu u završnoj fazi. Odluka koja je mjesecima stajala potpisana je prije nekoliko dana, ali je neprovodiva. Trebalo je da objekti na početku godine budu u funkciji i ona je tada mogla da odgovori potrebama i izazovu. I to je jedan od pokazatelja pristupa migrantskoj krizi. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.