Mektić priznao pa ubrzo porekao prisluškivanje

Željka Domazet
Mektić priznao pa ubrzo porekao prisluškivanje

Sarajevo - Ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić juče je potvrdio da je Obavještajno-bezbjednosna agencija (OBA) BiH prisluškivala određene zvaničnike iz Hrvatske isključivo s ciljem zaštite ekonomskih interesa BiH i njenih građana, da bi samo dva časa kasnije demantovao sam sebe.

Mektić je obje izjave dao u Parlamentu BiH, komentarišući navode hrvatskog lista "Nacional" da OBA vodi specijalni rat protiv Hrvatske, njenog premijera Andreja Plenkovića, spoljne politike hrvatske Vlade i hrvatskog naroda u BiH. List je naveo da je imao uvid u više tajnih izvještaja OBA koji bude ozbiljnu sumnju da je ta agencija zloupotrijebljena za afirmaciju političkih interesa predsjednika SDA i bošnjačkog člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića.

- Sve do čega smo došli i što smo saznali u vezi sa ovom aferom o kojoj su pisali mediji preduzimali smo u skladu sa zakonom i Ustavom, štiteći ekonomski interes i ne dozvoljavajući podrivanje ekonomskog sistema BiH. To ćemo raditi i dalje - rekao je u prvoj izjavi Mektić.

Navodeći da to rade i druge zemlje, pa tako i bezbjednosne institucije BiH, Mektić je istakao da interese BiH i zaštitu od nečijih profiterskih namjera institucije bezbjednosti sprovode u skladu sa zakonima i Ustavom BiH.

- Privatni interesi udarili su na cjelokupne interese BiH i to se mora spriječiti. Da li će to smetati pojedincima i grupama u BiH koji su se našli u svemu ovome i nekima iz neke druge zemlje to nas ne zanima. Nas obavezuje interes građana. Sada je jasnije zašto su neki strani zvaničnici i političari u posljednje vrijeme loše govorili o BiH. Sada o tome definitivno mnogo više znamo i sve informacije ćemo dostaviti ključnim institucijama u BiH, jer nije na bezbjednosnim agencijama da preduzimaju odgovor prema drugim državama - rekao je Mektić.

Novinari su ostali u šoku kada je Mektić kasnije kazao da OBA nije prisluškivala zvaničnike Hrvatske.

- Govorio sam o ustavnom pravu OBA da štiti interese BiH. Nisam rekao da smo prisluškivali državnike Hrvatske. Ali u slučaju potrebe da se zaštite interesi države BiH i to ćemo raditi - rekao je Mektić.

Poslanik SNSD-a u Parlamentu BiH Nikola Špirić, koji je nedavno smijenjen sa funkcije predsjedavajućeg Zajedničke parlamentarne komisije za nadzor nad radom OBA, kaže da afere u vezi sa prisluškivanjem nanose štetu BiH, njenim susjedima i regionalnim odnosima.

- Nezapamćeno je da jedna zemlja vodi obavještajni rat protiv druge, a da pričamo o dobrosusjedskim odnosima. Ovim neće biti stavljena tačka i BiH će dugo plaćati cijenu različitih recidiva paralelizama u obavještajnom, policijskom i pravosudnom sektoru. Kada ne postoji parlamentarni nadzor onda je logično da se ovakve stvari dešavaju. Obavještajni sektor je kao vreća buva i one negdje moraju da grickaju, peckaju ili ujedaju. Stvaranje paralelizama unutar obavještajnog sektora je opasno po BiH i za uspostavljanje dobrosusjedskih odnosa sa Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom - rekao je Špirić.

Predsjedavajuća Kluba poslanika SDS-a u Parlamentu BiH i Mektićeva stranačka koleginica Aleksandra Pandurević kaže da je posao obavještajnih službi da štite interese države.

- Ne znam da li je u ovom slučaju bilo prisluškivanja ili nije. Ako je bilo očekujem da je bilo u skladu sa zakonom i Ustavom. Ako je OBA radila ono što se pojavilo u tekstu ja im čestitam jer treba da se zna kakav kapital dolazi - rekla je Pandurevićeva dodajući da je Zoran Ćopić u slučaju "Šećerana" osuđen na osnovu obavještajnih podataka.

U OBA su rekli da su navodi o prisluškivanju gluposti.

Ahmetović: Isti akteri iz "Ušća"

Član Zajedničke komisije za nadzor nad radom OBA Sadik Ahmetović iz Nezavisnog bloka kazao je da se plaši da su u aferu sa prisluškivanjem Hrvatske umiješani isti akteri iz slučaja "Ušće", koji se odnosio na navodno praćenje zvaničnika Srbije. Ahmetović je rekao da je siguran da je ovo paralelni sistem u obavještajnoj službi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana