Marko Martić, Centar za istraživanje i studije GEA: Parlamentarci kupe nerazumne sume novca

Marina Čigoja
Marko Martić, Centar za istraživanje i studije GEA: Parlamentarci kupe nerazumne sume novca

Plate poslanika i delegata u Parlamentu BiH su previsoke, a za neka od primanja, među kojima su i paušali, teško da se može naći racionalno objašnjenje zbog čega se isplaćuju, osim da bi se povisila suma koju jedan poslanik ili delegat prima.

Rekao je to u intervjuu "Glasu Srpske" izvršni direktor Centra za istraživanje i studije GEA, koji se temeljno bavio ovom problematikom, Marko Martić.

* GLAS: Kako komentarišete podatak da su pojedini poslanici i delegati u Parlamentu BiH za 11 mjeseci ove godine zaradili više od 70.000 KM?

MARTIĆ: Centar za istraživanje i studije GEA je radio analizu načina na koji se utvrđuju plate i naknade poslanika i delegata u Parlamentu BiH još 2010. godine i tada je bila ista situacija. Ništa se u međuvremenu nije promijenilo. Ta primanja nisu adekvatna iz prostog razloga što nigdje u Evropi odnos između plate parlamentarca i prosječne plate u zemlji nije veći od tri ili četiri puta, a kod nas oni zarađuju i više od šest prosječnih plata. Dakle, prosječan radnik u BiH treba šest mjeseci da radi da bi zaradio jednu platu poslanika ili delegata, što je, po našem mišljenju, neadekvatno. Ukoliko bi se njihova plata svela na tri prosječne i ako bi paušali i naknade bili smanjeni, godišnje bi samo po tom osnovu bilo moguće uštedjeti pet miliona KM, koje bismo mogli da potrošimo na korisniji način.

* GLAS: Da li je realno očekivati da primanja parlamentaraca budu smanjena, s obzirom na to da oni sami odlučuju o tome?

MARTIĆ: U situaciji kad poslanici sami odlučuju o visini svojih primanja putem parlamentarne administrativne komisije, oni nikad neće izglasati ili prihvatiti rješenje koje ide njima na štetu. U evropskim zemljama to pitanje se najčešće rješava zakonom. Takođe, ako utvrđujemo platu kao naknadu za rad, mislim da bi trebalo da postoje i određeni finansijski penali ili sankcije u slučaju da parlamentarci ne dolaze na sjednice. Kod nas ni to nije slučaj.

* GLAS: Mnogi su mišljenja da su primanja parlamentaraca u najmanju ruku neprimjerena, s obzirom na to da je u BiH više od pola miliona ljudi nezaposleno?

MARTIĆ: Ja bih to gledao kroz prizmu da primanja reflektuju rezultat nečijeg rada. Ako imamo kvalitetne zakone, onda možemo reći da njihova primanja i nisu visoka. Međutim, mi nemamo taj rezultat. Prvo, nemamo mnogo zakona, a i za one koje donose ne možemo reći da su kvalitetni. Iz tog ugla gledano, njihova primanja su previsoka. Takođe, ako gledamo praksu u ostalim zemljama, nigdje nije slučaj da je odnos plate parlamentaraca i prosječne plate u zemlji tako izražen kao u BiH, tako da su i iz tog ugla njihova primanja visoka.

* GLAS: Pored osnovne plate parlamentarci imaju i brojne naknade. Koliko je njihovo postojanje opravdano?

MARTIĆ: Za neka od tih primanja, među kojima su i paušali, teško da se može naći racionalno objašnjenje zbog čega se isplaćuju, osim da bi se povisila suma koju jedan poslanik ili delegat prima.

* GLAS: Parlamentarcima je omogućeno i da nakon isteka mandata primaju platu od pola do godine. Da li bi tu praksu trebalo prekinuti?

MARTIĆ: Gledajući praksu u nekim drugim zemljama to nije neuobičajeno, ali kada govorimo o BiH i to dodatna beneficija. Možda je veći problem trajanje tih isplata. Godina je predugačak period, a šest mjeseci je praksa i u drugim zemljama. Ipak, mislim da ta vrsta kompenzacija nije toliko sporna, koliko druge koje imaju za vrijeme mandata kao što su paušali, naknade i visina samih primanja. Fokus treba staviti na druge mjere kojim bi se smanjio nivo primanja i surogati plata koje parlamentarci imaju.

* GLAS: Može li nerazvijena i krhka privreda da iznese na svojim leđima tolike zarade parlamentaraca i uopšte administracije u BiH?

MARTIĆ: Privreda bi mogla da istrpi da su u pitanju samo zarade parlamentaraca, ali privreda trpi i brojne druge namete i teško da može dugoročno da ih podnese. Zbog toga su promjene i uštede neminovne. Svjedoci smo da su se na nivou entitetskih parlamenata već takve stvari desile. Sigurno je da će se to nekad morati desiti i na nivou BiH, ali dok god privreda bude mogla to da trpi, teško da će se poslanici i delegati odreći svojih primanja.

Administracija

* GLAS: Jasno je da je potrebna reforma glomazne i skupe administracije, ali do nje ne dolazi. Kakve posljedice možemo očekivati zbog guranja problema pod tepih?

MARTIĆ: Nakon uvođenja PDV-a, s obzirom na to da su se pojavili snažni prilivi u budžet, došlo je i do velikog zapošljavanja u javnoj administraciji i rasta plata. Najveći problem je što su plate u javnom sektoru znatno veće nego u privatnom i zbog toga realni sektor trpi jer svi radnici žele da rade u javnom sektoru. GEA već dugo zagovara reformu plata u javnom sektoru, odnosno da svi poslovi u javnom sektoru budu isto plaćeni kao u privredi. Te reforme su neophodne, a što ih duže odlažemo, biće bolnije kad se dese. Imaćemo potrebu da otpustimo više radnika i značajnije smanjimo budžet, ali još izgleda nema spremnosti za to jer postoji veliki broj ljudi koji radi u javnom sektoru i to je jaka izborna baza.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana