Maglajsko selo Ošve dalo najviše boraca ISIL-u

Srna

Sarajevo - Maglajsko selo Ošve, u Federaciji BiH, pravi je "rasadnik" džihadista iz kog i stari i mladi idu da se bore za takozvanu "Islamsku državu".

Iz vehabijske zajednice, u ovom selu,  procentualno najviše državljana BiH otišlo je da se bori za "Islamsku državu" u Siriji i Iraku.  

Izet Hadžić, zvani Žara, prvi je kupio kuću u ovom naselju u kojem su prije rata živjeli stanovnici srpske nacionalnosti. Nakon Hadžića, imanja kupuju Emir Ališić, Amir Džinić, Atif Nuhanović, Hamdo Fojnica i Adem Karamuja. 

U reportaži u emisiji "Mreže" Televizije Federacije BiH navodi se da je prije odlaska u Siriju, u julu 2013. godine, ovdje živio Emrah Fojnica, koji je svojevremeno s Mevlidom Jašarevićem optužen za teroristički napad na Amabasadu SAD u Sarajevu. 

Put Sirije sa Fojnicom su krenuli Azimir Ališić, koji se u Ošve doselio iz Sanskog Mosta, i Atif Nuhanović iz Zenice. Sva trojica su poginula. 

Iako se za Fojnicu navodilo da je poginuo u avgustu prošle godine kao bombaš samoubica na pijaci u okolini Bagdada, posljednje informacije govore da je nastradao nakon slučajnog aktiviranja samoubilačkog prsluka ručne izrade. Tada je ranjeno šest njegovih saboraca iz Tunisa i Libije. 

Dok je živio u Ošvama, Fojnica je bio blizak s Elvisom Hajrićem iz Tešnja. Zajedno su provodili vrijeme u Ošvama, a potom i u Siriji. Hajrić je poginuo 

mjesec dana nakon Fojnice. 

U Ošvama je živio i Amir Džinić.  U avgustu 2013. otišao je u Siriju zajedno sa Ademom Karamujom, Emirom Ališićem i Elvedinom Zukićem. 

Karamuja se vratio u februaru prošle godine. Bio je privođen u akciji "Damask", odnosno tokom hapšenja lica povezanih s organizacijom i odlaskom na ratišta u Siriji i Iraku na strani takozvane "islamske države". 

Amir Džinić i Elvedin Zukić još uvijek su u Siriji, i to u dvije suprostavljene frakcije – Džinić na strani takozvane "islamske države", a Zukić Fronta Al-Nusra. Zukiću su se pridružili i roditelji, a ranije mu se pridružio brat Edin Zukić. 

Amir Džinić je u Siriju odveo i suprugu i devetoro djece. Jedino punoljetan bio je sin Amer koji se odmah uključio u borbu, kao i maloljetni sin Almir. 

Nedavno je još jedan mještanin sela Ošve otišao u Siriju – Osman Kekić, prijašnji stanovnik Gornje Maoče. 

Čest posjetilac u Ošvama bio je i Seid Čolić iz Tešnja, koji je poginuo u Siriji. Tamo se družio s Ismarom Mešinovićem iz Tešnja, koji je u Siriju odveo i petogodišnjeg sina. Kada je Ismar poginuo, o djetetu se starao Seid Čolić. Nije poznato ko je nakon njegove pogibije preuzeo dijete. 

Čolić je bio blizak i s Amirom Selimovićem i Enesom Iriškićem, članovima vehabijske zajednice u Gračanica Selu, kod Živinica. 

Iriškić je u Siriju otišao u julu 2014. godine sa suprugom i dvije maloljetne kćerke. Amir Selimović je poveo suprugu i tek rođenog sina. Njihov odlazak, govore obavještajni podaci, finansirao je Alis Džemailji, porijeklom sa Kosova, koji je živio u Njemačkoj, a poginuo je u Siriji. 

Zemlju u Ošvama kupio je i Ismar Hadrović, selefija iz Olova, poznat po napadu na učesnike "Kvir festivala" u Sarajevu 2008 godine. 

Izeta Hadžića je bivši vehabijski lider iz Gornje Maoče Nusret Imamović odredio za vođu zajednice u Ošvama, no poznavaoci tamošnjih prilika kažu da on nema ni volje ni kapaciteta za takvo nešto. 

Zajednicu u Ošvama posjećuje i omenuti Ibro Delić, označen kao agresivni propagator džihada u Siriji, možda i radikalniji od Huseina Bilala Bosnića, s kojim je nekada zajedno držao predavanja. 

On se borio na strani takozvane "islamske države" u predgrađu Halepa. Vratio se u BiH, gdje je samostalno ili s Huseinom Bilalom Bosnićem propagirao odlazak u džihad. 

Delić je jedan od 12 lica protiv kojih je Tužilaštvo BiH prije desetak dana podiglo optužnicu. Terete se da su postali članovi organizovane terorističke grupe i protivzakonito učestvovali u oružanim sukobima na području Sirije i Iraka. 

To su Fatih Hasanović, zvani Ebu Sara iz Zvornika, Enes Mešić nastanjen u Kalesiji, Jasmin Jašarević, zvani Ebu Revaha iz Teslića, Emin Hodžić iz Vogošće, Mirza Kapić, rođen u Banjaluci, nastanjen u Zenici, Salko Imamović iz Novog Sarajeva...

Zatim Fikret Hadžić iz Kaknja, Enver Lilić, rođen u Han-Pijesku, a koji živi u Vogošći, Ibro Delić iz Željeznog Polja, nastanjen u Gornjoj Bočinji, opština Maglaj, Samir Hadžalić iz Matuzića, opština Doboj-Jug, Mehmed Tutmić iz Orahovice, opština Zenica, i Adem Karamuja, rođen u Kaknju s prebivalištem u mjestu Ošve, opština Maglaj. 

U Ošvama je 20 dunuma zemlje kupio i Harun Mehičević, nekadašnji posjetilac vehabijske zajednice u Gornjoj Maoči, a koji trenutno živi u Australiji, u Melburnu,  i najveći je bezbjednosni problem Australije.  

Mehičević, zvani Abu Talha, vodi Centar za islamske studije El-Furkan u Melburnu. On je rođen u Mostaru 1972. godine pod imenom Alen. Već dvije godine australijska policija pokušava da dokaže njegovu povezanost sa terorizmom i vrbovanja za džihad u Siriji. 

Za sada su uhapšeni samo njegovi saradnici i sljedbenici. Tako je prije tri godine uhapšen posjetilac centra Adnan Karabegović. Optužen je za pripremu terorističkog napada. 

Još jedan mladić iz grupe sljedbenika Haruna Mehičevića, porijeklom iz BiH, uhapšen je početkom ovog mjeseca.  Tek punoljetni Harun Čaušević, s grupom svojih vršnjaka koji vode porijeklo iz Makedonije i sa Kosova, optužen je za pripremu ili planiranje terorističkog napada. 

Bili su aktivni članovi grupe koja se okupljala u centru El-Furkan. 

Sve je više uočljiva povezanost mladića porijeklom iz BiH, Kosova, Makedonije i Sandžaka koji žive u zapadnim zemljama. Prije nekoliko dana iz BiH je protjeran Samir Baltić, zvani Abdulkadir, državljanin Makedonije. Označen je kao prijetnja nacionalnoj bezbjednosti. 

Upravo takvu grupu vjernih, mladih sljedbenika okupio je u Melburnu Harun Mehičević. Mrziti nevjernike i sistem - njihov je moto. Sada se priprema za prelazak u BiH. 

Zemljište u Ošvama kupio je i njegov bliski saradnik Jasin Rizvić, koji je trenutno na sirijskom ratištu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana